Početak prikazivanja triler-serije „Besa“ 2018. godine i velik interes gledatelja diljem regije ponovno je u javnosti potaknuo rasprave o značenju pojma besa i krvne osvete u albanskoj kulturi. Sama riječ besa albanskom narodu znači „obećanje“, ali obećanje koje se mora održati pod svaku cijenu. U srednjem vijeku besa je imala pravnu snagu i primjenjivala se u rješavanju međuljudskih i međuplemenskih sukoba i odnosa u albanskom narodu. Zbog toga se besa tretira kao dana riječ koja je tvrđa od kamena, najveća svetinja koju se ne smije prekršiti bez obzira na posljedice.
Kako riječ besa tumače Albanci? Ovdje je nekoliko uvriježenih uzrečica koje dočaravaju snagu bese u albanskoj kulturi i tradiciji: “Besa e shqiptarit nuk shitet pazarit”, što u prijevodu znači “Čast Albanca se ne može kupiti“. Još jedna izreka kaže „Shqiptaret vdesin dhe besen nuk e shkelin” a znači: “Albanac će radije umrijeti nego pogaziti riječ“ te naposljetku: “Besa e shqiptarit si purteka e arit”, u prijevodu “Čast Albanca je vrjednija od zlata”.
Pojam besa često se vezuje za običaj krvne osvete koji se u nekim dijelovima Kosova, Albanije i Crne Gore održao do danas. Povod je obično ubojstvo, pretežno muškog člana obitelji, počinjeno zbog imovine ili žene, a članovi obitelji ubijenog daju besu – da će ga osvetiti krvlju, drugim riječima, ubojstvom. Čak i nakon što se drugo ubojstvo dogodi i krvna osveta ispuni, zavada često ne završava nego se nastavlja međusobnim ubijanjem članova obitelji koje može trajati desetljećima.
Fenomen Bese
Nakon Drugog svjetskog rata komunistički vođa Enver Hodža je u okviru svojeg represivnog režima u Albaniji nastojao zatrti albansku religijsku i narodnu tradiciju uključujući i zabranu krvne osvete, no ona se tijekom devedesetih godina, rušenja komunističke vlasti i uspostave demokratske vladavine ponovno pojavila. Prema nekim procjenama, oko tri tisuće albanskih obitelji je u ovom trenutku u procesu krvne osvete, a smatra se da je u posljednjih 25 godina dovela do smrti približno deset tisuća ljudi, piše news portal Fokus.ba.
Besa je s povijesno-kulturološkog aspekta vrlo zanimljiv fenomen i kao takav česta je tema u književnosti, kazalištu i na filmu. Albanski književnik i dramatičar Sami Frashër napisao je 1874. godine dramu „Besâ yâhut Âhde Vefâ“ („Zalog časti“ ili „Odanost zakletvi“) u kojoj zaručenu djevojku otima ljubomorni seljak i ubija njezinog oca. Njezina se majka zavjetuje na osvetu u koju uvlači i otimačevog oca, a on ne znajući da je u pitanju njegov sin, daje besu da se osveti smrt njezinog supruga. Kako se od bese ne može odustati, na kraju čovjek ubija svojeg sina, a zatim i sebe. Tek nakon izvršene bese dolazi do pomirenja između dviju obitelji.
Slavni albanski književnik Ismail Kadare je 1980. godine napisao novelu „Kush e solli Doruntinën?“ (u prijevodu „Tko je vratio Doruntine?“). Novela priča priču o sudbini djevojke Doruntine, jedine kćeri u obitelji od 13-ero djece. Kada Doruntinu zaprosi princ iz daleke zemlje, obitelj se usprotivi i ne želi joj dopustiti da ode tako daleko. Samo Constantin, najmlađi od dvanaestero braće, želeći učiniti svoju sestru sretnom, moli majku da pusti Doruntinu obećavši da će je vratiti kući kada majka poželi.
Majka pristane na udaju kćeri, isključivo zbog sinovljevog obećanja - bese. Nedugo zatim, svih dvanaestero braće, uključujući i Constantina, pogine u ratu. Majka je shrvana patnjom i boli, žaluje za izgubljenim sinovima i tuguje što joj je kćer tako daleko. U bijesu proklinje Constantina jer je dao obećanje koje nije mogao ispuniti. Kletva Constantina diže iz mrtvih samo kako bi ispunio besu koju je dao majci. Poruka koju je autor romana htio prenijeti čitateljima jest da besa može nadvladati ljudski život i smrt.
Besa od 27.11. na PLAY Premiumu
Filmska obrada tematike bese i njenog značenja u albanskoj kulturi i šire stigla je 2009. godine, kada je premijerno prikazan film „Besa“ redatelja Srđana Karanovića. U filmu je radnja smještena u vrijeme početka Prvog svjetskog rata. U tim neizvjesnim ratnim okolnostima ravnatelj škole u srpskoj provinciji Filip pozvan je u Beograd. Njegova supruga Lea ostaje sama u selu, a Azem, zaposlenik škole daje Filipu besu da će čuvati Leu i paziti da joj se ništa ne dogodi. Glavnu ulogu Azema tumači Miki Manojlović, u ulozi Filipa pojavljuje se Nebojša Dugalić, Leu glumi slovenska glumica Iva Krajnc, a film je bio srpski kandidat za nagradu Oscar 2010. godine.
Ni deset godina nakon filmske premijere, besa ponovno postaje aktualna na malim ekranima, ovoga puta u vrlo uspješnoj i hvaljenoj seriji Besa nastaloj na temelju ideje Srđana Šepera i Dušana Lazarevića, realizirana u suradnji s američkim producentom Tonyjem Jordanom. U ovoj inačici priče o besi, pratimo beogradskog poduzetnika Uroša Perića koji na putovanju doživi tešku prometnu nesreću. U nesreći je smrtno stradala kći šefa albanske narkomafije i Uroš, u pokušaju da spasi svoju obitelj od krvne osvete daje besu i postaje ubojica za albansku mafiju. Uskoro kreće druga sezona ove hvaljene regionalne serije, a premijera druge sezone bit će predstavljena na prestižnom festivalu Tallin Black Nights u Estoniji, koji se održava od 12. do 28. studenog.
Novu sezonu regionalne uspješnice 'Besa' gledajte od 27. studenog na PLAY Premiumu!
