I vole ga. Daju mu se poprilično bez rezerve. I Zagreb im vraća rasprodanom Malom dvoranom Doma sportova.
Pred četiri tisuće ljudi uglavnom srednje generacije Jim Kerr i Charles Burchill, Mel Gaynor, Andy Gillespie i Ged Grimes na savršenom su razglasu podsjetili na njihove najbolje godine koje nakon proteka treće dekade od lansiranja, još uvijek zvuče zanimljivo.
Simple Minds su godinama garnirali široku fan bazu, još od vremena bojevanja mrtve trke s U2 za primat na globalnoj rock sceni. Premda su odavna popustili i tokom devedesetih pustili Bonu i momcima da nakon 'Achtung Baby' razlože svijet na svoje ljubitelje i osporavatelje, ali ih pobroje milijunima, dok će Jim Kerr i društvo zastati na manjim dvoranama, ali ne mari.
Osjetno je to međusobno povjerenje između publike i benda, od prvih taktova ulaska na pozornicu 'Broken Glass Park' preko 'Waterfronta', šaranja u osamdesete, godine najvećih uspjeha i hitova, sve do najave bisa s 'Don't', 'See the lights', 'Love Song', pa produženog pozdrava 'Alive And Kicking', 'Sanctify Yourself' i crescenda s 'Ghostdancing' pretvoren u 'Gloriu'. Ovo je bio retro koji odolijeva zubu vremena i dan danas zvuči prilično ritmički moćno i aktualno.