Abraham Lincoln je osim titule šesnaestog Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država baštinio ulogu čovjeka kojeg će povijest dokumentirati kao jednog od najzaslužnijih kreatora jednakosti i ravnopravnosti među rasama i ljudima.
On je dobio slavni Američki građanski rat 1861. i oslobodio obojene ropstva. Na nesreću, jedan je od prvih američkih predsjednika koji će zbog svog djelovanja biti ubijen atentatom od strane političkih mu oponenata.
Impresioniran sadržajem Abeove biografije i sam poznat kao veliki humanist, Steven Spielberg se prihvatio ekranizacije bitnih godina života i djela odnosnog lika. Ameri su slabi na teme svoje velike prošlosti, tako ne čudi veliki interes, kako kritike tako i medija.
Povijesne biografske drame jedna su od nezahvalnih formi filmskog pripovjedanja jer u samom počelu očekuje se glumiti dokumentarizam radnje i što vjernije i slikovitije dočarati vrijeme i aktore zbivanja, ako je pritom namjera koliko toliko zadržavati se činjenica.
U rekonstrukciji takvih događaja i bitnih tema američke i globalne povijesti Steven Spielberg se već doticao pitanja humanosti, oslobođenja ropstva, herojstva pojedinaca, jednakosti i ratovanja (Amistad, Schindlerova lista, Spašavanje vojnika Ryana, Carstvo sunca, Ratni konj), stoga mu nije ni najmanjom nepoznanicom bilo kako pristupiti realizaciji ovog visokobudžetnog spektakla.
Još kad je za glavnu naslovnu ulogu dobio kameleona Daniela Daya Lewisa za čiju se metodu odmah znalo da će od prve klape ući pod kožu tog povijesnog karaktera i oživjeti ga bolje nego ijedna druga alternativa, skoro da je pola posla bilo riješe no. Uz brižnu rekonstrukciju vremena, scenografski i kostimografski, soundtrack stalnog mu suradnika Johna Williamsa, rad na Lincolnu bio je proces pratnje školskih pravila razvoja filma.
Jer sve ostalo je naracija. Pitka. Razložna. Razumljiva. Dovoljno interesantna svakom tko se zanima za taj dio povijesti čovječanstva, neograničene isključivo na američki kontinent.
Iako je scenarij bazno naslonjen na Lincolnovu biografiju koju potpisuje povjesničarka i dobitnica Pulitzera Doris Kearns Goodwin, film je kompiliranje općih mjesta i bitnih spoznaja za rad i načela ovog velikog humaniste.
Štogod mislili o njemu kao osobi koja često ne bježi od pripovjedačkog patosa, Spielberg je jedan od najvećih živućih američkih filmskih redatelja svih vremena. Iznimno pripovjedački, ali i maštom nadaren, čovjek u zarez razumije funkcioniranje produkcije megaspektakala, osvajajući svojom dječjom predanošću, posvećenošću i istinskom ljubavi prema filmu. Tako je od starta filmografije (Amblina i Duela) preko najvećih komercijalnih i artističkih uspjeha sve do zaključnih potpisa i Lincolna s 12 oscarovskih nominacija.
Poput mnogih biografskih drama iz povijesti Lincoln je malo u procjepu s publikom 21. stoljeća, ali bitka za zadnjeg gledatelja kad su centralni interes herojstvo i borba za ljudska prava bit će aktualna kako 1861. tako i 2061. stoga aktualnost Lincolna nije upitna.
