Kratka povijest svijeta na filmu, 1. dio

Ako ste u školi bili skloni spavanjima na satovima povijesti možete nadoknaditi propušteno gledajući filmove.

22.5.2010.
17:32
VOYO logo

Ledeno doba (18.000 pr.Kr.)

Sve je počelo kao u bajci, sva su stvorenja sretna i žive jedna s drugima, razgovaraju i putuju. Ljudi su tek jedno divljačko pleme, jedva sposobno za preživljavanje. U međuvremenu, simpatični će mamuti, sabljozubi tigrovi i ljenivci upoznati i dinosaure.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

10,000 prije Krista (10.000 pr.Kr.)

Nakon što je svladalo osnove govora, lova i prikupljanja plodova čovječanstvo pravi veliki i hrabar korak u nepoznato samo da bi shvatilo kako iz Egipta planetom gospodari nepoznata rasa nepoznatog porijekla. Vjerojatno vanzemaljci, ali se i danas sporimo oko toga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Deset zapovjedi (15. st. pr.Kr.)

Židovi su bili robovi u Egiptu, a onda ih je Mojsije poveo nazad u njihovu domovinu. Putem je na brdu Sinaj primio Deset Božjih zapovjedi i tome postao najveći prorok judaizma. Na temelju istih načela su uspostavljeni i kršćanstvo i islam. Koji se od onda međusobno ne trpe.

Troja (13. st. pr.Kr.)

Simpatična stvorenja iz davne prošlosti su nestala. Nepoznata rasa nepoznatog porijekla svoje predstavnike još možda ima među herojima i djecom bogova koji pomažu ljudima u ratovima koji se vode uglavnom oko toga koji će kralj odvesti miss svijeta u krevet. Time počinje razvoj grčke civilizacije.

http://www.metacafe.com/fplayer/665000/troy_achilles_vs_hector.swf

Tekst se nastavlja ispod oglasa

300 (480. pr.Kr.)

Nakon poraza u prvom pokušaju invazije Grčke kod Maratona (u slavu kojeg se i danas trči istoimena atletska disciplina ) Perzijanci su deset godina nakon toga probali ponovo. Zgazili su grčku odstupnicu kod Termopila predvođenu s 300 Spartanaca (u slavu čega muškarci i danas bildaju svoj torzo, te ga mažu uljem) pa na kratko zagospodarili Grčkom.

http://www.metacafe.com/fplayer/yt-qvx7oXqiaMM/300_scene_we_will_fight_in_the_shade.swf

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aleksandar (356-323. pr.Kr.)

Lijepi plavi Aristotelov učenik osvojio je sve na potezu od Grčke do Egipta preko Perzije pa do Indije. Nakon što se uplašio indijskih slonova vratio se da bi umro u Babilonu. Nakon toga za Grke je sve krenulo prema dolje, što možemo osjetiti i danas.

Spartak (70-71. pr.Kr.)

Od 135. do 71. godine prije Krista vođena su tri robovska rata u Rimu. Zadnji je protiv onih koji su se smatrali njegovim gospodarima predvodio gladijator Sparak, porijeklom iz Trakije, područja današnje Bugarske. Njegovo je ime vremenom postalo simbolom borbe za slobodu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kleopatra (69-30. pr.Kr.)

Zadnja osoba koja je vladala Egiptom kao faraon je bila Kleopatra VII Philopator iz grčke dinastije Ptolomejevića koju je osnovao Ptolomej, Aleksandrov general nakon njegove smrti. Kleopatra se udala za svog brata Ptolomeja XIV, a onda rodila sina Cezaru, te blizance Marku Antoniju. Ubila se nakon što je Oktavijan, nasljedni vladar Rima porazio Marka Antonija, a ovaj počinio samoubojstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brianov život (30.)

Rim je preuzeo ono mjesto koje su do tada imali Grčka i Egipat prije njega. Usred rimske ekspanzije na granicama i sveopćeg klanja u kojem su Rimljani obično izlazili kao pobjednici, jedan se čovjek pojavio kako bi ljudima rekao da bi trebali biti dobri jedni prema drugima.

Gladijator (180.)

Sada je i Rimom je zavladala pohlepa, nemoral i sveopće klanje. Nakon smrti cara Marka Aurelija, uglednog filozofa i općenito jednog od rijetkih prisebnih i pristojnih rimskih vladara počeo je pad Rimskog carstva koji su potpomogli ljudi koji su odbijali umrijeti kada bi to Rim poželio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crvena stijena (208-209.)

Zlatno doba kineske povijesti i dinastije Han je završilo bitkom kod Crvene stijene kojom je praktički počelo razdoblje Tri Kraljevstva nakon što su Liu Bei i Sun Quan porazili vojsku Cao Caoa. Od jednog velikog carstva nastala su kraljevstva Wei, Shu i Wu, koja su, opet, nestala kada je uspostavljena dinastija Jin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agora (370-415.)

Krajem klasičnog perioda povijesti i civilizacije koja ga je održavala negdje se smatra ubojstvo matematičarke, filozofkinje i astronomkinje Hipatije iz Aleksandrije. Nju je smaknula kršćanska rulja u Aleksandriji u vrijeme kada je Crkva postajala zla korporacija i borila se za moć u Carstvu.

Kralj Arthur (467.)

S Rimom je fakat gotovo. Tisućljetno carstvo se raspada pod udarima plemena koja žive na njegovim rubovima. Europa kakvu danas poznajemo nastaje iz pljačke, otimačine teritorija, ubojstava i sumnjivih nacionalnih mitova koji nemaju nikakav temelj u povijesti

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo