"Poznate su brojne teške brodske nesreće na otvorenom moru, a razlog su bili 'monstrumski valovi'", kaže Norbert Hoffmann iz Instituta za mehaniku i morsku tehniku na Tehničkom sveučilištu Hamburg-Harburg.
1978. je sjevernije od Azora potonuo kontejnerski brod München s 28 članova posade. Pogodio ga je jedan ogroman val. 1984. u Kanadi je divovski val potopio jednu naftnu platformu. A 2002. je jedan takav val raskomadao tanker Prestige i na španjolskoj obali Atlantskog oceana prouzročio veliko zagađenje naftom.
Da, oni stvarno postoje!
Po navodima stručnjaka, svake godine ogromni valovi na svjetskim morima oštete 10 brodova, neke tako jako da potonu. Kako bi se ubuduće "izbjeglo" susrete bliske vrste s vodenim monstrumima, stručnjaci iz Hamburga pokušavaju pronaći način za precizniju prognozu njihovog pojavljivanja, piše Deutsche Welle.
Razvili su teoriju koja opisuje kako uopće nastaje jedan takav val. U laboratorijskim uvjetima teoriju su uspjeli potvrditi – jednim pritiskom na dugme stručnjaci su u stanju "proizvesti" minijaturni val.
Hoffmannov tim želi shvatiti kako se valove može opisati uz pomoć formula. Razvijena je jedna nova teorija koja se temelji na takozvanoj nelinearnoj matematici. Ona uvažava činjenicu da vodeni valovi utječu međusobno jedni na druge.
Ako se primjerice jak vjetar "susretne" s određenim kretanjima u moru, onda jedan val može "oduzeti" energiju svom susjedu, drugom valu. "Tako se energija nekoliko minuta koncentrira u središnjem području. Formira se iznimno velik val i vrlo brzo nakon toga se on raspada", opisuje Hoffmann
Kako teoriju primijeniti u praksi
To je teorija. Kako bi je provjerili u praksi, hamburški stručnjaci provode pokuse u laboratorijskom kanalu u kojem simuliraju stvaranje valova. Inženjer Amin Chabchoub to čini uz pomoć računala. Klikom miša aktivira hidrauliku, kompjutori upravljaju cijelim procesom. Voda je na početku mirna. Vrlo brzo se naziru valovi, najprije mini-valovi visoki možda jedan centimetar.
A onda se hidraulika počinje kretati nešto intenzivnije. Valovi koji nastaju još uvijek se ne razlikuju jedni od drugih. Ali kad se počnu kretati kanalom, valovi su sve veći i veći. Na koncu "udaraju" o umjetnu obalu. U laboratoriju sve to ne izgleda pretjerano zastrašujuće. Ali valja znati da je najviši val visok tri centimetra. Čak tri puta je viši od drugih valova.
Iz laboratorija na more
"Usporedili smo naše rezultate s mjerenjima stvarnih morskih valova visokih i do 30 metara", priča Norbert Hoffmann. "Došli smo do zaključka da su naši mini-valovi iznenađujuće slični pravim 'monstrumskim valovima'." Za stručnjake je to važno, to samo potvrđuje da ima istine u njihovoj teoriji.
Jednog dana spoznaje znanstvenika trebale bi pomoći u izradi preciznih prognoza. To bi trebali biti svojevrsni izvještaji o vodenim divovima. Oni bi kapetanima trebali otkriti u kojim morskim područjima moraju računati s takvim valovima. I onda bi ta područja trebali jednostavno zaobići. I za svaki slučaj izabrati neku drugu rutu.
