ZNANSTVENICI DOŠLI DO IZNENAĐUJUĆEG OTKRIĆA: /

Jedna od najgorih pandemija u povijesti možda i nije bila tako strašna kako se mislilo

Image
Foto: Profimedia

Nedavni matematički model koji je objavilo Sveučilište Maryland sugerira da je udar pandemije bio prenaglašen

9.5.2020.
12:29
Profimedia
VOYO logo

Justinijanska kuga pamti se kao jedna od najgorih pandemija u ljudskoj povijesti, navodno je s lica zemlje izbrisala otprilike polovinu populacije Bizanta. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva pandemija bubonske kuge koja je postala puno poznatija pod imenom Crna smrt.

Bolest je nazvana po caru Justinijanu koji je tada bio na vlasti. Čak i on je bio zaražen, ali je jedan od rijetkih koji je uspio preboljeti zarazu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nova saznanja

Iako je pandemija definitivno uzrokovala kolosalnu količinu smrti i očaja, nova studija objavljena u magazinu PLOS sugerira kako stopa smrtnosti i ozbiljnost bolesti ipak nisu bili toliko rašireni koliko se dosad mislilo, prenosi IFL Science.

Patogen odgovoran za justinijansku kugu bio je Yerisinia Pestis, ista bakterija koja je stajala iza Crne kuge u 14. stoljeću, a koja se širila od luke do luke preko Sredozemnog mora uz pomoć štakora i muha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kuga je izbila u Egiptu i ukorijenila se u Bizantskom carstvu između 541. i 542. godine nakon Krista, a valovi bolesti pojavljivali su se sve do 750. nove ere. Slučajeva je bilo diljem sjeverne Europe, Bliskog istoka i sjevera Afrike. No, najpogođenije područje bio je Carigrad, danas Istanbul.

Kuga u metropoli ubila 300 tisuća ljudi

U metropoli carstva, pokazuju neki dokumenti, kuga je ubila oko 300 tisuća ljudi, više od polovice populacije u to vrijeme. Prijašnji pokušaji da se razumije Justinijanska kuga često su se oslanjali na primarne izvore, no novo istraživanje sada sugerira da situacija u Carigradu nije nužno odražavala pravu sliku stvari.

Nedavni matematički model koji je objavilo Sveučilište Maryland sugerira da je udar pandemije bio prenaglašen. Iako je precizan broj smrti nepoznat, nova otkrića indiciraju da su brojke umrlih često bile bazirane na temelju izvora iz metropole gdje je sve bilo dobro dokumentirano, ali i mnogo ozbiljnije.

Nadalje, malo je vjerojatno da je izbijanje bilo tako ozbiljno jer bi se prijenosni putevi razlikovali na različitim područjima carstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lokacija puno znači

Na primjer, vjerojatnije je da će se bolest proširiti u gusto naseljenom gradu povezanom s opsežnim trgovačkim putevima, u odnosu na zabačena naselja u sjevernoj Europi. Nažalost, manje je vjerojatno da će ove vrste lokacija imati detaljne i točne zapise. Ali čak i među raznim gradovima, svaki sa svojim ekološkim okruženjem i društvenim strukturama, istraživači vjeruju kako se izbijanje vjerojatno ne bi odvijalo onako ozbiljno kako pišu izvori iz Konstantinopola.

"Naši rezultati snažno sugeriraju da su učinci Justinijanske kuge znatno varirali između različitih urbanih područja u kasnoj antici", rekao je koautor studije, povjesničar Lee Mordechai.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ovo je prvi put da se prema istraživanju Justinijanske kuge upotrijebio robustan matematički model modeliranja", rekla je vodeća autorica dr. Sc. Lauren White, ekolog kvantitativne bolesti na SESYNC-u. "S obzirom na to da u osnovnim izvorima za Justinijansku kugu postoji vrlo malo kvantitativnih informacija, ovo je bila uzbudljiva prilika da kreativno razmislimo o tome kako možemo kombinirati današnje znanje o etiologiji kuge s opisima iz povijesnih tekstova", zaključila je.

Situaciju oko koronavirusa iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo