Sredinom 2030-ih znanstvenici predviđaju da bi moglo doći do rapidnog povećanja učestalosti plimnih poplava u nekoliko dijelova zemlje, navodi se u izvješću kojeg je NASA-in tim za promjenu razine mora pri Sveučilištu na Havajima objavio prošlog mjeseca u časopisu Nature Climate Change.
"Imat ćemo svojevrsni dvostruki udarac", rekao je u srijedu William Sweet, oceanograf iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) i autor studije. "To znači da će obalne zajednice - osim ako se ne prilagode i ojačaju - vjerojatno očekivati još veće poplave nego inače", prenosi Washington post.
Redovan ciklus u vrijeme globalnog zatopljenja
Porast poplava djelomično je uzrokovan Mjesečevim kolebanjem. Dok kruži oko Zemlje, kut našeg prirodnog satelita u odnosu na ekvator mijenja se tijekom vremena. Ova pojava - koja traje 18,6 godina - utječe na plimu i oseku.
Tijekom polovice ciklusa Mjesec prigušuje plimu i oseku, čineći plime nižim, a oseke višim. Druga polovica ih pojačava.
Ovaj posljednji dio, u kombinaciji s porastom razine mora zbog klimatskih promjena, dovest će do većih poplava u sljedeća dva desetljeća, zaključuje studija.
Da bi objasnio ovaj fenomen, jedan od autora izvještaja Gary Mitchum, prodekan na Fakultetu za pomorske znanosti Sveučilišta Južne Floride, usporedio ga je s osobom koja zapljuskuje vodu u kadi. Iako se voda možda neće odmah preliti, vjerojatnost raste kad se doda više vode.
"Mali val je plima, a količina vode u kadi je porast razine mora", rekao je Mitchum. "To dvoje je potpuno nepovezano. Ali kombinacija znači da ćete češće proliti vodu ako imate i veći val i više vode".
'Već je počelo, vrhunac tijekom '30-ih i '40-ih'
Prema studiji, najizraženiji učinci ove kombinacije vidjet će se sredinom 2030-ih i do 2040-ih, kada se Mjesečev ciklus ponovno mijenja. Međutim, neki se utjecaji već osjećaju.
"To se već događa sada i vjerojatno će se pogoršavati kako vrijeme prolazi", rekao je Sweet.
Izlijevanje vode uz obalu zbog plimnih valova redovito se događa u obalnim gradovima. Ipak, izvješće američke NOAA-e objavljeno u srijedu napominje da se plimne poplave povećavaju.
Od svibnja 2020. do travnja 2021., neki su gradovi duž obala jugoistočnog Atlantika i postavili ili izjednačili rekorde za količinu poplava u plimnim uvjetima, prema NOAA-i.
Porast poplava uzrokovanih plimama trend je za koji se očekuje da će se nastaviti, navodi se u izvještaju NOAA-e. Do 2030. godine očekuje se sedam do 15 dana takvih poplava na nacionalnom nivou. Dva desetljeća kasnije, procjene pokazuju da bi moglo biti u prosjeku 25 do 75 dana godišnje.
Mali problem koji se ponavlja i ponavlja...
Ove su poplave mnogo više od tek neugodnosti, ističe Phil Thompson, direktor Sveučilišta na Havajima, iz Centra za razinu mora, koji je također bio dio studije.
"Mogli biste imati situaciju da tvrtki možda parkiralište poplavi 10 ili 15 puta u mjesec dana - to više nije smetnja. To je značajan ekonomski utjecaj na tu tvrku i sve osobe koje tamo rade", rekao je Thompson. "To je zapravo nakupljeni utjecaj mnogih, naizgled manjih problema. Ali kad se manji problemi događaju kronično, to postaje veći problem."
Iako se predviđanja čine mračnim, a istraživači kažu da se ne može učiniti mnogo, postoje neke mjere koje se mogu poduzeti, rekao je Ben Hamlington, voditelj NASA-inog tima za promjenu razine mora.
Kratkoročno, lokalne zajednice moraju se prilagoditi promjenjivim uvjetima okoliša i ograničiti utjecaje porasta razine mora. Dugoročno, rekao je da globalna zajednica mora pronaći načine za ublažavanje klimatskih promjena.
"Cilj mora biti pokušati ograničiti globalno zagrijavanje i smanjiti porast razine mora - na primjer, smanjenjem emisija - kako bi se smanjili neki od tih utjecaja", rekao je Hamlington.
