Kada ljudi vide strojeve koji odgovaraju poput ljudi, ili računala koja inteligentno zaključuju, ta na taj način imitiraju ljudski um, ponekad se našale o budućnosti u kojoj će čovječanstvo morati prihvatiti svoje robotske gospodare.
No u tim šalama uvijek se nalazi i osjećaj nelagode. Djela znanstvene fantastike, od '2001: Odiseje u svemiru' iz 1968., pa do 'Avengersa: Doba Ultrona' iz 2015. spekuliraju o umjetnoj inteligenciji (UI) koja je nadrasla očekivanja svojih stvoritelja i pobjegla van kontrole, te na kraju nadvladala i porobila ljude, namjeravajući ih posve uništiti, piše Live Science.
Nisu svi spremni dočekati UI-a s dobrodošlicom. Zadnjih su godina IT stručnjaci sve više pomicali granice onoga što UI može postići, što je navelo vodeće ljude tehnologije i znanosti da počnu upozoravati o opasnosti koju bi umjetna inteligencija mogla predstavljati za čovječanstvo, čak govoreći i da bi napredne sposobnosti UI-a mogle biti katastrofalne za ljudsku vrstu.
No, zašto ljudima toliko smeta ideja o UI?
'Egzistencijalna prijetnja'
Elon Musk jedan je od prominentnijih glasova koji upozoravaju na opasnost koju predstavlja UI. U srpnju 2017. Musk je izjavio "Ja sam izložen najnovijim umjetnim inteligencijama, i mislim da bi ljudi stvarno trebali biti zabrinuti. Cijelo vrijeme upozoravam", dodao je Musk, "no dok ljudi ne ugledaju robote kako idu ulicom i ubijaju ljude, ne znaju kako reagirati jer im se to sve čini tako nestvarnim."
Musk je još 2014. označio UI kao našu "egzistencijalnu prijetnju", dok je u kolovozu 2017. izjavio kako za čovječanstvo veći rizik predstavlja UI nego Sjeverna Koreja.
Fizičar Stephen Hawking, koji je preminuo 14. ožujka, isto je izrazio zabrinutost zbog zloćudne UI, te je 2014. rekao BBC-u da bi "razvoj pune umjetne inteligencije mogao značiti kraj čovječanstva".
A nije ni pretjerano ohrabrujuća činjenica da neki programeri odlučni dokazati da UI može biti zastrašujuća. Tako je MIT 2016. predstavio neuralnu mrežu pod nazivom "Stroj noćne more", koja je prerađivale obične fotografije u jezive, zastrašujuće prizore. UI koju su znanstvenici s MIT-a nazvali 'Shelly' stvarala je horor priče, nakon što je trenirala na 140.000 horor priča koje su korisnici Reddita objavili na forumu r/nosleep. "Zanima nas kako UI potiče emocije, u ovom konkretnom slučaju strah", rekao je Manuel Cebrain, upravitelj istraživanja u MIT Media Labu.
Strah i prijezir
Negativni osjećaji prema UI-u mogu se ugrubo podijeliti na dvije kategorije: zamisao da će UI postati svjesni te nas poželjeti uništiti, te bojazan da će nemoralni ljudi iskoristiti UI u zle svrhe, kaže Kilian Weinberger, profesor na odjelu informatike na Sveučilištu Cornell. "Jedna stvar koje se ljudi stvarno boje je da ako superinteligentna umjetna inteligencija, inteligentnija od nas, postane samosvjesna, mogla bi nas tretirati kao niža bića, kako mi tretiramo majmune", rekao je Weinberger. "To bi stvarno bilo neželjeno iskustvo."
No strahovi da će UI razviti samosvijest i svrgnuti čovječanstvo ukorijenjeni su u krivome shvaćanju što točno UI je, tvrdi Weinberger. UI djeluje pod vrlo specifičnim ograničenjima koja definiraju algoritmi koji upravljaju ponašanjem inteligencije. Neki tipovi problema dobro pašu setu vještina koje konkretna UI posjeduje, no većina stvari ne potpada pod to, te se vještine inteligencije ne mogu primijeniti. To znači da je UI sposobna za impresivna dostignuća unutar strogo definiranih granica, poput igranja šaha, ili brzog identificiranja predmeta, no tu njene sposobnosti prestaju.
"Umjetna inteligencija koja postiže samosvjest - na tome području istraživanja nije bilo apsolutno nikakvog napretka", rekao je Weinberger. "Ne mislim da je to u nekoj bližoj budućnosti."
Druga zabrinjavajuća ideja, da bi beskrupulozni ljudi mogli koristiti UI u štetne svrhe, nažalost je mnogo vjerojatnija, dodao je Weinberger. Praktički svaki oblik stroja ili alata može se koristiti i za dobre i za loše svrhe, ovisno o namjeri korisnika. Mogućnost opremanja oružja umjetnom inteligencijom definitivno je zastrašujuća te se radi o nečemu što bi trebalo biti pod strogom kontrolom države.
Možda bi ljudi, ako bi stavili na stranu svoje strahove od neprijateljske umjetne inteligencije, bili puno otvoreniji te bili u stanju prepoznati njene koristi, kaže Weinberger. Poboljšani algoritmi za prepoznavanje slika tako mogu pomoći dermatolozima u identificiranju potencijalno kancerogenih bradavica, dok bi samovozeći automobili mogli jednoga dana znatno smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama, mnoge od kojih su prouzročene ljudskom pogreškom.
