U mnogim dijelovima svijeta zima je doba godine kada većina ljudi pati od zimske depresije, djelomično zbog hladnoće i zato što su dani kraći pa je ranije mračno, ali i zbog toga što ljudi rjeđe izlaze iz svojih domova pa su i njihove društvene i fizičke aktivnosti smanjene.
Odavno je poznata veza između depresije i tjelesne aktivnosti no dosad je bilo otvoreno pitanje o tomu može li redovito vježbanje smanjiti rizik od razvoja depresije.
Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od depresije
Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici Opće bolnice Massachusetts (MGH) pronašlo je odgovor na ovo pitanje.
"Korištenjem genetskih podataka, uspjeli smo dokazati da povećana tjelesna aktivnost utječe na smanjenje rizika od razvoja depresije", rekla je glavna autorica studije Karmel Choi.
Vježbanje povećava razine neurotransmitera poput glutamata i GABA-e, koji manjkaju osobama koje boluju od depresije i anksioznosti.
Neurotransmiteri su kemijski "glasnici" koji mozgu omogućuju komunikaciju s tijelom. Jedan od najraširenijih neurotransmitera u mozgu je GABA (gama-aminomaslačna kiselina), neesencijalna aminokiselina i prirodno sredstvo za smirenje. GABA poboljšava kvalitetu sna te nam pomaže regulirati emocije i lakše nošenje sa stresom.
Porast neurotransmitera nakon vježbanja
Pomoću magnetne rezonance istraživači su izmjerili količinu neurotransmitera u njihovom mozgu prije i poslije vježbanja. Nakon vježbanja je zabilježen porast tih neurotransmitera.
Dakle, redovitom tjelovježbom smanjuje se rizik od razvoja depresije. Istraživanje je utemeljeno na rezultatima više istraživanja o genomskim asocijacijama koje su bile usredotočene na povezanost fizičke aktivnosti i depresije.
Studiju su znanstvenici podijelili u dvije skupine podataka, jednu u kojoj su sudionici sami izvijestili o tomu koliko vježbaju i drugu u kojoj su podaci prikupljeni zahvaljujući senzorima detekcije pokreta.
Podaci koje je evidentirao senzor pokazali su da je fizička aktivnost pojedinca definitivno utjecala na sprečavanje razvoja depresije, no podaci koje su prijavili sami sudionici nisu otkrili istu korelaciju.
Dobar je bilo kakav oblik tjelesne aktivnosti
Znanstvenici su objasnili da je to vjerojatno zato što ljudi u svojim izvješćima nisu prijavili određene oblike tjelesne aktivnosti, primjerice pješačenje na posao ili kućanske poslove. Ističu da je bilo kakav oblik tjelesne aktivnosti dobar i koristan.
"Naravno, jedno je biti svjestan činjenice da je tjelesna aktivnost korisna u sprečavanju razvoja depresije, a sasvim druga je kada se ljudi uistinu fizički aktiviraju na tjelovježbi. Moramo još raditi na tomu kako najučinkovitije potaknuti različite grupe ljudi na fizičku aktivnost", smatra Choi.
Dodaje da je potrebno primijeniti drukčiji pristup vježbanju kada su posrijedi osobe genetski predodređene za razvoj te bolesti.