Ključ za sva osnovna ljudska pitanja sakriven je u ovom 'frižideru' velikom kao Sjedinjene države i pola Kanade zajedno.
Prvi istraživači došli su na Antarktik prije 194 godina loveći kitove. Od tada, prvi oblikovani kontinent pokazao se pravom riznicom blaga za sve znanstvenike koji pokušavaju utvrditi utvrditi sve: od nastanka svemira pa do toga kako će se s globalnim zatopljivanjem dizati i razina mora.
''To je naš prozor kroz svemir i vrijeme'', kaže Kelly Falkner, šef polarnog programa iz američke Nacionalne znanstvene zaklade, prenosi yahoo.com.
Nepodnošljive hladnoće
Dvanaest dana siječnja, novinari AP proveli su sa znanstvenicima iz raznih polja tražeći izvanzemaljska stvorenja, tragove zagađenja zarobljene u drevnom ledu, ostatke Velikog praska te, možda i najviše od svega, znakove nezaustavljivog otapljanja.
Oko 98 posto Antarktika prekriveno je ledom, i taj se led neprestano miče. Temperature se kreću od nule na južnom Shetlandu pa do nepodnošljivih hladnoća u blizini južnog Pola.
I dok turisti dolaze na Antarktik zbog ljepote i izoliranosti, kod znanstvenika su neki drugi motivi u prvom planu. Ono što oni ovdje nađu moglo bi utjecati na živote ljudi diljem planete. Jer, ukoliko su znanstvenici u pravu i led na zapadnom Antarktiku se nepovratno topi, onda će i stanovnici Mijamija, New Yorka, New Orleansa, Mumbajija, Londona ili Osake u budućnosti imati velikih problema s poplavama.
'Ne možemo ignorirati stvari'
''Antarktik je velik i mijenja se, te utječe na ostatak planete i mi si ne možemo priuštiti da ignoriramo stvari koje se tamo događaju'', kaže David Vaughn'', znanstveni ravnatelj britanskog antarktičkog istraživanja.
Vrlo često znanstvenici naiđu na nešto što uopće nisu imali namjeru istraživati. Tako su prošle godine istraživači izračunali da se led na zapadnom dijelu kontinenta topi brže od očekivanog. Prošlog mjesta naišli su u tmini antarktičkih dubina ribe za koje uopće nisu znali da postoje.
''Zbog toga što nema nikakve industrije, bilo kakvo zagađenje zapravo je rezultat nuklearnih pokusa i radijacije koje su provodili Rusija i SAD još prije nekoliko desetljeća'', kaže Vaughn.
Kada meteroit padne ovdje, ostaje nedirnut. Ovdje ima jako puno meteroita s obližnjeg Marsa uključujući i onaj od prije dvadesetak godina kada su znanstvenici pogrešno zaključili da su našli dokaz života na Marsu.
Najekstremnije mjesto za život
Upravo zbog svog negostoljubivog okoliša i suhog zraka, NASA koristi ovaj udaljeni kontinent za proučavanje kako bi mogao izgledati život na Marsu.
''Ovo je jedno od najekstremnijih mjesta za život na planeti, ali ima ga i ovdje'', kaže Ross Powell, znanstvenik sa sveučilišta u Illinoisu, koji je u siječnju s podmornicom na daljinsko upravljanje istraživao otapanje leda i naišao na brojne nepoznate riblje vrste.
Oko 4.000 znanstvenika pristiglo je tijekom ljeta, a oko 1.000 će ih ostati preko zime.
''Antarktik je u biti poput drugog planeta'', zaključuje Jose Retamales, ravnatelj čileanskog antarktičkog instituta
