Razlog 'dobivanja' vremena je činjenica da zbog utjecaja Mjesečeve gravitacije Zemljina rotacija ne traje točno 24 sata već usporava za dvije tisućine sekunde na dan, pa mora ponovo uhvatiti korak s atomskim satovima.
Atomski satovi za mjerenje vremena koriste vibracije unutar atoma i smatraju se najpouzdanijima jer atomi rezoniraju na izrazito konzistentnim frekfencijama.
Prijestupne sekunde koriste se s da bi pomogle Zemljinom vremenu da se uskladi s atomskim vremenom, slično prijestupnim danima.
"U vrijeme dinosaura, zemljina rotacija trajala je 23 sata," kaže Daniel MacMillan iz nasinog Centra za svemirske letove Goddard. "Godine 1820. rotacija je trajala točno 24 sata, ili 86.400 standardnih sekundi. Solarni dan se od onda produžio za otprilike 2,5 milisekunde."
Ove godine će biti 26. put od 1972. da se dodaje prijestupna sekunda i postoji opasnost da bi neki računalni sustavi mogli loše reagirati.
Zadnji put kada je dodana sekunda, 2012. godine, brojne popularne stranice, uključujući i poslovnu mrežu Linkedin, imali su probleme. A u Australiji je preko 400 Quantasovih letova moralo biti odgođeno jer je osoblje moralo priječi na ručno podešavanje računala.
Problem s računalima je u tome što ne dodaju sva prijestupnu sekundu na isti način. U nekim sustavima, sat pokaže 60. sekundu umjesto da automatski krene na novu minutu, dok u drugima pokaže 59. sekundu dva puta. Računalo to može protumačiti kao da vrijeme kreće unatrag što onda može prouzročiti greške u sustavu.