Kaže to dr. Igor Čatić, umirovljeni profesor tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je niz godina aktivan u raznim područjima znanosti i filozofije, a već se desetak bavi fenomenom ugradnje umjetnih implantanata u ljudsko tijelo.
Nedavno je na 10. lošinjskim danima bioetike dr. Čatić održao intrigantno predavanje o toj sve aktualnijoj temi, pa je za Vjesnik objasnio kakvi nas sve etički izazovi čekaju sa sve većim razvojem tehnologije.
Čatić napominje da termin 'kibrog' označava povezivanje prirodnog čovjeka i ugrađenog, implantiranoga, umjetnog dijela. Prema tome, već smo i sada svi kiborzi, ali različitog stupnja kiborgizacije, smatra Čatić.
"Ono pak što nam se s bioetičkog stajališta činilo najspornijim nije toliko ugradnja implantanata koja ljudski život može učiniti kvalitetnijim ili bar podnošljivijim, koliko mogućnost da se u skoroj budućnosti, uz ubrzani razvoj tehnologije, dođe do onog stupnja kiborgizacije kada će postati upitno gdje je granica između čovjeka i kiborga", kaže Čatić.
"Već u jako ranom razdoblju bavljenja ovim područjem naglašeno je da ugradnja radiofrekvencijskoidentifikacijskih (RFID) čipova može biti zloupotrijebljena. Već je tada naglašeno da će neki koristiti takve čipove za kontrolu ljudi koji rade u posebnim službama, znatno prije nego što se pojavilo čipiranje Jamesa Bonda u filmu Casino Royal. Ono što posebno zabrinjava je projekt razvoja umjetnog mozga. U članku J. Fieldsa 'Artificial brain - 10 years away' opisan je rad na umjetnom mozgu. Skraćeno, da bi opisali model mozga i otkrili pravila kojim se obavlja komunikacija te način na koji su dijelovi mozga povezani, članovi tima H. Makrama stvorili su trodimenzionalni model na superračunalu. Umjetni mozak bit će načinjen od anorganskih polimera poput silicija te metala poput zlata i bakra, a imat će sposobnost razvijanja misli neovisno o inputu s drugih strana te mogućnost osjećanja. Među znanstvenicima prevladava strah da bi taj mozak mogao biti više zao nego dobar. Najavljeno je da će kompletan i funkcionalan umjetni ljudski mozak biti stvoren 2018. godine. To otvara brojne etičke dvojbe vezane uz ovaj projekt", upozorava dr. Čatić.
Uza sve prednosti tih implantanata, koje bi čovjeku mogle omogućiti dulji i kvalitetniji život, nužno se nameće pitanje što će naposljetku u čovjeku ostati - ljudsko? Čatić zato upozorava da moramo posegnuti za kiborgoetikom koju definira kao humanu bioetiku i tehnoetiku. To znači da o etičkim problemima kiborgizacije ljudskog bića trebaju, osim stručnjaka za obje etike, sudjelovati i liječnici te tehničari, piše Vjesnik.
Vezani članci:
arti-201004300356006 arti-201009130365006 arti-201010280297006 arti-201103090333006 arti-201004060554006
