Koliko god nevjerojatno zvučilo, jedini centar za kloniranje biljaka u regiji ne nalazi se u nekim razvikanim agronomskim institutima u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i drugim velikim gradovima, već u prostorima strukovne srednje škole u Slavonskom Brodu, piše Večernji list.
Novcem dobivenim preko CARDS programa slavonskobrodska Srednja škola Matije Antuna Reljkovića prije nepune dvije godine osnovala je laboratorij za mikropropagaciju i kloniranje biljaka u uvjetima in vitro. Taj laboratorij danas pohode i profesori sa sveučilišta u regiji.
"Školu razvijamo kao centar izvrsnosti, mjesto na kojemu se učenici susreću s najsuvremenijim tehnikama u agronomiji, kako bi nakon školovanja mogli raditi bilo gdje u svijetu. U ovome trenutku bolje smo opremljeni od većine strukovnih poljoprivrednih škola u Europi i Americi", kaže ravnatelj škole Vlado Prskalo, koji u toj ustanovi razvija Centar za biotehnološko istraživanje.
Laboratorij za mikropropagaciju biljaka prostire se na stotinjak kvadratnih metara, i to nekadašnje zapuštene pomoćne učionice, a napunjen je opremom vrijednom oko 770.000 eura.
Uz pomoć visoke tehnologije, agronomi i inženjeri biotehnologije s učenicima viših razreda proizvode klonove, genski istovjetne kopije odabranih biljaka izvanrednih svojstava. Sav posao odvija se u strogo sterilnim uvjetima, pod kontroliranom temperaturom zraka, a ulazak u prostorije dopušten je samo u sterilnim ogrtačima i papučama.
Proces kloniranja počinje odabirom biljaka čiji se genski duplikat želi stvoriti i njihovom temeljitom dezinfekcijom. Postupkom termoterapije matične se biljke izlažu temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva, peru se u mješavini alkohola i klornih spojeva kako bi se s njihove površine uklonila sva nečistoća i virusi.
Nakon sterilizacije biljke prolaze testove živosti i sterilnosti kako bi se osiguralo da je matični genski materijal koji ulazi u proces slobodan od virusa i da ima životni potencijal potreban za uspješan razvoj klona.
"S vrha matične biljke uzimamo posebnim pincetama komadiće tkiva i uvodimo ih, pod mikroskopom, u pripremljene uzgojne podloge, načinjene od mješavine mikrohraniva i makrohraniva te šećera. Te uzgojne podloge posebno se pripremaju za svaku vrstu biljke koja se klonira jer eksplantat nema korijene i ne može vršiti fotosintezu, pa ga zato u prvoj fazi kloniranja hranimo šećerom" objasnila je novinarima Večernjaka dipl.inž. biotehnologije Ljiljana Erceg, koja vodi laboratorij mikropropagacije.
Nakon mjesec dana razvoja na hranjivoj podlozi i pod strogo kontroliranim uvjetima svjetla i temperature, koja se osigurava posebnim komorama, eksplantat je dovoljno razvijen za prvu hormonsku terapiju, kojom se potiče rast bočnih izboja biljke. Ti vrhovi rabe se za umnožavanje biljaka jer od jednog eksplantata skinutog s matične stabljike nasađivanjem na podlogu dobiva se desetak genski potpuno identičnih biljaka.
Sljedećeg mjeseca prelazi se na treću fazu postupka, u kojemu se izbacuju hormoni za bočni razvoj. U hranjivu se podlogu dodaju hormoni za poticanje rasta korijena kako bi klonirane biljke mogle samostalno crpiti hranu iz zemlje kada budu poslane u proizvodnju. Postupak mikropropagacije završava se otprilike tri mjeseca nakon prvog zahvata. Tada se klonirane biljke s izraslim korijenom prenose u komore za očvršćivanje, u kojima im se uskraćuje šećer kako bi se priviknule na uvjete u prirodnom okolišu.
"Naš laboratorij nema samo edukacijsku svrhu već i komercijalnu. Do sada smo proizvodili genske kopije idealnih sadnica kupine, maline i jagode, nekoliko vrsta ukrasnog bilja, a u tijeku su pripreme za proizvodnju stevije. Ta biljka slađa je četrdeset puta od šećera, a pogodna je i za dijabetičare, pa se za njezinu proizvodnju zanimaju, a samim time i za presadnice uzgojene u laboratoriju, i velike prehrambene kompanije", rekla je za Večernjak dipl.ing. Ljiljana Erceg.
