Još nikad ljudsko oko nije vidjelo ono što se znanstvenici nadaju vidjeti kroz svemirski teleskop GAIA. Iako nosi ime grčke božice, to je zapravo kratica za Globalni astronomski interferometar za astrofiziku, piše Deutsche Welle. Ovaj teleskop bi trebao punih pet godina slati slike i podatke na Zemlju s udaljenosti od oko milijun i šesto tisuća kilometara.
Mjesto gdje bi trebao biti smješten ovaj teleskop među astrofizičarima je poznato tek kao Lagrangeova točka L2, koju je izračunao talijanski matematičar i astronom Joseph-Louis de Lagrange, koji je koncem 18. stoljeća izračunao mjesto u Sunčevom sustavu koje je od Zemlje otprilike četiri puta udaljenije od Mjeseca.
//www.youtube.com/embed/-9VirglLge4
S te pozicije se otvaraju nove, goleme mogućnosti za istraživanje svemira jer su do sada teleskopi bili lansirani tek u orbitu oko našeg planeta. Ovako će preko GAIA-e znanstvenici imati gotovo nepomućen pogled u dubinu svemira, a više neće biti potrebne ni korekcije dok se teleskop okreće oko Zemlje.
Srž teleskopa je foto-čip kakav poznajemo i iz digitalnih fotoaparata ili mobitela, ali njegova osjetljivost iznosi gotovo milijardu točkica koje registriraju intenzitet svjetlosti. Taj superčip je postavljen nad zrcalni teleskop takvih osobina da je moguće razlikovati jednu vlas ljudske kose s udaljenosti od 1.000 kilometara! Osim brojnih detektora za točno pozicioniranje nebeskih tijela, modul je opremljen i za spektralnu analizu svjetlosti zvijezda, iz čega se može izračunati i njihov temeljni kemijski sastav.
GAIA bi u svom petogodišnjem životu trebala "opipati" na stotine tisuća zvijezda izvan našeg Sunčevog sustava, među kojima su i neke udaljene 500 svjetlosnih godina. Astronomi se nadaju složiti "obitelji" zvijezda, pa prema njihovoj udaljenosti izračunati sliku svemira koja bi sezala možda sve do Velikog praska. Očekuje se oko milijun gigabajta podataka.
GAIA ima još jedan zadatak koji bi nam mogao biti još važniji: moći će detaljno pratiti i što se dešava u prostoru asteroida na rubu našeg Sunčevog sustava i nalazi li se neki od stotine tisuća tih nebeskih tijela možda na putu prema Zemlji. Dosad su i takvi kometi otkrivani uglavnom tek u posljednji trenutak, kad jedva da još ima vremena za bilo kakvu akciju. http://www.dw.de/europsko-o%C5%A1tro-oko-u-svemir/a-17305735