Dvadeset godina terenskih istraživanja rezultiralo je otkrićem da se Zemlja zagrijava, a biljke i mikroorganizmi u tlu odašilju sve više ugljičnog dioksida. Tzv. respiracija tla godišnje se povećavala za desetinu postotka od 1989., stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Nature, koji prenosi portal biologija.com.hr.
Znanstvenici su izračunali ukupnu količinu ugljičnog dioksida koji se odašilje iz tla diljem zemaljske kugle. Ona je 10 do 15 posto viša od ranijih mjerenja, odnosno iznosi oko 98 milijardi metričkih tona na godinu. Stoga je razumijevanje respiracije tla, procesa koji uključuje ugljični dioksid iz biljaka i mikroorganizama koji žive u tlu, iznimno važno za proučavanje utjecaja globalnog ciklusa ugljika na klimu.
Biljke su poznate po fotosintezi, procesu kojim se pohranjuje energija iz šećera koji pritom nastaju. Nusproizvod fotosinteze je kisik, koji živa bića koriste za disanje. No, biljke i same koriste kisik i otpuštaju ugljični dioksid, kao što to čine i drugi organizmi. Teoretski, biokemijske reakcije koje se događaju u biljkama i mikroorganizmima tla tijekom stvaranja ugljičnog dioksida upućuju na činjenicu da bi s povišenjem temperature okoliša ovi organizmi trebali otpuštati i više ugljičnog dioksida. No, za razliku od količine svjetlosti koja sa Sunca dopire do Zemlje, respiraciju tla nije moguće mjeriti iz svemira, a još uvijek nisu razvijeni dovoljno dobri računalni modeli koji bi takva mjerenja simulirali.
Stoga su se znanstvenici Bond-Lamberty i Allison Thomson iz centra za znanstvena istraživanja Joint Global Change Research Institute okrenuli ranijim studijama kako bi pokušali kvantificirati promjene u globalnoj respiraciji tla. Nakon zahtjevnih i dugotrajnih analiza, otkrili su da je ukupna količina ugljičnog dioksida koja je otpuštena iz tla 2008. godine veća od ukupne količine otpuštene 1989. Uz to, porast u globalnoj temperaturi povezan je s porastom u globalnom otpuštanju ugljika.
Istraživači su procijenili i kako je ukupna količina otpuštenog ugljika tala sjevernih (borealnih) i arktičkih regija Zemlje porasla za oko 7 posto, umjerenih regija za oko 2 posto, a u tropskim krajevima za oko 3 posto u odnosu na 1989. godinu.
