Hercules i Tiangou (Nebeski pas koji po kineskoj mitologiji jede Sunce tijekom pomračine) prvi su psi u svijetu koji su rezultat genetskog inžinjeringa. Brisanjem ključnog gena udvostručena im je količina mišićne mase.
Mutirani psi "imaju više mišića i očekuje se da će trčati bolje i snažnije, što je dobro za lov te policijske (vojne) namjene", rekao je Liangxue Lai, jedan od znanstvenika sudionika projekta, sa sveučilišta u Nankingu. Pse se drži u Općem farmaceutskom istraživačkom institutu u Guangzhou.
Tim znanstvenika koji ih je modificirao sada namjerava stvoriti i druge modificirane pse, uključujući i one koji bi bili "dizajnirani>" da imaju ljudske bolesti poput distrofije mišića ili Parkinsonove bolesti.
"Cilj istraživanja je istražiti pristup generaciji novih modela bolesnih pasa koji bi se koristili za biomedicinska istraživanja", kaže Lai. "Psi su jako bliski ljudima po pitanju mataboličkih, fizioloških i anatomskih karakteristika."
Da bi kreirali ova dva bigla, znanstvenici su modificirali gen miostatin. Ako je on inhibiran, životinje mogu dobiti znatno više mišične mase te postati puno jači nego što je uobičajeno.
Najnovija otkrića u modifikaciji genoma omogućuju znanstvenicima relativno lako uređivanje ili mijenjanje gena.
Mišićavi su psi napravljeni najviše zato kako bi se dokazalo da koncept djeluje, te se nadaju stvoriti još modificiranih pasa.
Gen miostatin i njegove karakteristike otkriveni su još 1997., kada su genetičari kreirali soj mišva bez njega, što je rezultiralo izrazito mišićavim miševima, poznatim i kao 'moćni miševi'.
Koristeći sličnu tehniku, kineski znanstvenici rade i na genetski modificiranoj mikrosvinji. Te životinje teže oko 15 kila, poput srednje velikog psa i u početku su uzgajane da bi kineski znanstvenicima na njima proučavali ljudske bolesti.
Svinjica po narudžbi
Na summitu u Shenzhenu znanstvenici su najavili početak prodaje mikrosvinja po cijeni od 10.000 yuana (7.000 kuna), a kako se mogu modificirati, kupci će moći birati spol, pa čak i boju svinje koju kupuju.
Mikrosvinje se uzgajaju na institutu genomike BGI i modificirana su verzija svinje malog rasta znane kao Bama. Originalne Bama svinje teže između 35 i 50 kilograma, dok normalne svinje teže preko 100 kila.
Kako bi uzgojili sitne verzije Bama svinje, znanstvenici su parili smanjenje mužjake sa ženkama regularne veličine. Da bi smanjili mužjake koristili su tehnologiju po imenu Talen, što konkretno znači da su isključili jednu ili dvije kopije receptora hormona rasta u stanicama Bama fetusa. Bez receptora, stanice nisu primile signal za rast tijekom razvoja, zbog čega se ne bi pravilno razvile.
Oko polovica tako tretiranih svinja postale bi mikrosvinje.
Znanstvenici su rekli da nisu pronašli nikakve štetne učinke po zdravlje među 20 genetski preuređenih svinja druge generacije.
Svinje se često koriste u eksperimentima s modifikacijom gena jer su fiziološki i genetski sličnije ljudima nego miševi i štakori.
Ranije ove godine znanstvenici u Japanu ubrzali neke karakteristike svinja kako bi poboljšali njihovu veličinu, ukus i gene. Koristeći tehniku rezanja i prespajanja DNK, uzgojili su supermišićave praščiće koji bi trebali davati slaninu s puno manje masnoće.
Tim znanstvenika sa Nacionalnog sveučilišta u Seoulu, pod vodstvom Jin-Soo Kima, uzeo je svinjski DNK i uredio ga na način na koji su to učinili znanstvenici s BGI.
Koristili su Talen kako bi oštetili gen miostatin, odgovoran za regulaciju veličine mišića, dok su se embriji još razvijali, ostavljajući rast mišića neograničenim. Znanstvenici su prebacili modificirane gene u svinjske fetalne stanice i klonirali 32 svinje, ali samo ih je 13 doživilo 8. mjesec života dok su ostale umrle zbog prevelike veličine.
