Jedna od zadnjih supererupcija bila je prije 74.000 godina na prostoru današnje Indonezije. Geolozi procjenjuju kako je erupcija u zrak izbacila 3000 kubnih kilometara kamenja i pepela. No najveće supererupcije mogu čitave kontinente pokriti pepelom i, što je još opasnije, promijeniti klimu i ohladiti čitav planet.
Znanstvenici su do sada pretpostavljali kako supererupcija pogađa Zemlju između svakih 45 i 714 tisuća godina. No čini se, da smo bili zapravo jako sretni. Analizirajući geološke podatke, profesor Jonathan Rougier sa sveučilišta u Bristolu zaključio je kako su supererupcije puno češće - jedna pogodi Zemlju svakih 5.200 do 48.000 godina. Prema geološkim podacima, posljednje dvije bile su prije između 20 i 30 tisuća godina.
"Statistički, imali smo sreće što od tada nismo doživjeli supererupcije" zaključuje Rouiger.
Priroda je nepredvidiva
Dr Marc Reichow, geolog sa sveučilišta u Leicester, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe kako je studija "temeljena na čvrstim podacima i razumnoj analizi", no tvrdi kako ipak ne bismo trebali previše paničariti, prenosi Independent.
"Priroda, uključujući i vulkanske erupcije, ne radi kao švicarski sat", kaže. I profesor Rouiger se slaže kako priroda nije toliko redovita i to što nismo doživjeli divovske erupcije zadnjih 20.000 godina ne znači da nas čeka jedna odmah iza ugla.
Ali zato upozorava na jednu drugu opasnost: "I manje erupcije mogu uništiti čitave zajednice i države, ali i okoliš. Sa sigurnošču možemo reći kako vulkani prijete našoj civilizaciji puno više nego što se prije mislilo".