Oni naime tvrde kako GMO može ponuditi hranu koja će spašavati živote u najsiromašnijim dijelovima svijeta.
GMO spašava milijune života u siromašnim dijelovima svijeta
"Pozivamo vlade svijeta da odbiju kampanju Greenpeacea, kako protiv same Zlatne riže, tako i općenito protiv usjeva i hrane poboljšane pomoću biotehnologije; te da učine sve što je u njihovoj moći da da se suprotstave akcijama Greenpeacea kao i da ubrzaju pristup farmerima svim alatima moderne biologije, posebno biotehnološki poboljšanom sjemenju", navodi se u potpisanom pismu.
"Suprotstavljanje koje se temelji na emocijama i dogmi nasuprot konkretnim podacima mora biti zaustavljeno. Koliko siromašnih ljudi širom svijeta mora umrijeti prije nego što to proglasimo 'zločinom protiv čovječnosti'?"
Nobelovci tvrde kako genetski modificirana Zlatna riža ima sposobnost smanjivanja nedostatka vitamina A, što inače uzrokuje slijepoću pa čak i smrt kod male djece koja žive u najsiromašnijim dijelovima svijeta.
"Greenpeace predvodi protivljenje Zlatnoj riži, koja ima potencijal smanjiti ili eliminirati puno slučajeva smrti i bolesti koje izaziva nedostatak vitamina A, a koji ima najveći utjecaj na najsiromašnije ljude u Africi i jugoistočnoj Aziji", piše u pismu, u kojem se navodi i statistika Svjetske zdravstvene organizacije da 50 milijuna ljudi širom svijeta pati od nedostatka vitamina A. Među njima je 40% djece mlađe od pet godina.
Ljudi koji su pokrenuli ovu kampanju su Richard Roberts, glavni znanstvenik New England Biolabsa i Phillip Sharp, dobitnik Nobelove nagrade 1993. u u fiziologiji ili medicini za otkriće genetskih sekvenci znanih kao introni.
GMO rasprava
Nagli porast broja genetski modificiranih usjeva od devedesetih doveo je do oštre rasprave u vezi njihovog učinka na ljudsko zdravlje, okoliš, sigurnost hrane i koorporativnu moć.
Najnoviji izvještaj američkog Nacionalnog vijeća za istraživanje, koje je često kritizirano zbog svojih veza s industrijom i višemilijunskih donacija koje dobiva biotehnoloških tvtrki, tvrdi kako konzumiranje genetski modificirane hrane nije naškodilo ljudskome zdravlju.
Statistike otkrivaju kako se u Sjedinjenim Državama GM usjevi konzumiraju već dva desetljeća, te da je preko 90% kukuruzne stočne hrane, soje i pamuka proizvedenog u SAD-u označeno kao GM.
Oni koji podržavaju takve usjeve vjeruju kako GMO nije negativno djelovala na ljudsko zdravlje tijekom tog vremena. No njihovi suparnici tvrde kako postoje dugoročne indirektne posljedice koje se isto tako trebaju uzeti u obzir.
Na primjer, koorporacije poput Monsanta i Dow Chemicalsa prodaju svoje vlastito patentirano sjemenje koje se, zbog svojih genetskih modifikacija, može miješati s biocidima što ubijaju napasnike i korov. Takva praksa lako može ugroziti dugoročno zdravlje tla, kao i bioraznolikost lokalnog okoliša koji ovisi o prirodnom oprašivanju.
Zajednica zabrinutih znanstvenika tvrdi da "dok su rizici genetskog inženjeringa često preuveličani ili krivo interpretirani, GMO usjevi ipak potencijalno mogu prouzročiti raznolike zdravstvene probleme i loše utjecati na okoliš."