Studija Sveučilišta je pratila nepovoljne učinke uplitanja posla u privatni život, te istaknula neke dodatne čimbenike koji izazivaju stres, prenosi portal znanost.com.
Istraživanje je provedeno anketiranjem skupine od 1,800 američkih zaposlenika. Profesor sociologije Scott Schieman sa Sveučilišta u Torontu i njegovi suradnici Melissa Milkie sa Sveučilišta Maryland i doktor Paul Glavin sa Sveučilišta u Torontu postavljali su ispitanicima pitanja poput: "Koliko se često vaš posao upliće u kućni ili obiteljski život?"; "Koliko često vaš posao ometa vaše socijalne i slobodne aktivnosti?"; "Koliko često razmišljate o događanjima s posla kada ne radite?" Dobiveni odgovori su poslužili za ocjenu proširenosti ove pojave.
Schieman kaže da se u skoro pola ispitane populacije posao povremeno ili često upliće u privatan život, što je osobito zabrinjavajuće zbog poznatih negativnih učinaka koje to donosi.
Autori su saželi svoje rezultate u pet točaka:
1. Što je stupanj obrazovanja zaposlenika viši, češće je i uplitanje posla u osobni život 2. Što je viši rang zaposlenika u pojedinom zanimanju to su jača uplitanja posla u osobni život 3. Stres na poslu pojačavaju: osobni sukobi, nesigurnost, štetan okoliš, visoki poslovni rizici, dok kontrola nad tempom vlastitog rada umanjuje negativne učinke 4. Stresno djeluju poslovi s većom odgovornošću, oni koji zahtijevaju visok nivo profesionalne vještine, brzinu u donošenju odgovornih odluka, visoko plaćeni poslovi 5. Potvrđeno je da prekovremeni rad (više od 50 sati tjedno) pojačava stres, međutim, iznenađuje da negativne učinke ne može pobiti ni kontrola zaposlenika nad vlastitim radnim vremenom;
"Pronašli smo nekoliko iznenađujućih obrazaca povezanosti posla i stresa", kaže Schieman. "Dobro obrazovani ljudi, zaposlenici na najvišim položajima, najbolje plaćeni radnici, u najvećoj su mjeri izloženi nepovoljnim utjecajima na osobni život, što nazivamo "stresom višeg statusa", prenosi portal znanost.com.
