Jednu od rupa stvara i naš vid, koji ima slijepu točku koju mozak ispunjava izmišljenim informacijama. Brojne optičke iluzije iskorištavaju taj fenomen tako da stavljaju objekt izravno u našu slijepu pjegu.
A nova je studija pokazala kako naš mozak u stvari preferira ovu lažnu sliku od prave, što sugerira da bismo trebali još manje vjerovati vlastitim osjetima, piše Daily Mail.
Mozak preferira ono što sam izmisli
Studija provedena u njemačkom Sveučilištu u Osnabrücku otkrila je da, kada treba izabrati između dva identična vizualna objekta, od kojih je jedan stvoren u samome mozgu na temelju informacija oko slijepe pjege, a drugi nastao vanjskim vizualnim podražajem, iznenađujuće je velika vjerojatnost da će mozak pokazati pristranost spram slike koju je sam stvorio.
Ako mozak ima istu vrstu preferencije i u drugim slučajevima, to bi pokazalo kako ne trebamo previše vjerovati vlastitim osjetima, rekao je dr. Christoph Teufel sa Sveučilišta u Cardiffu, koji nije sudjelovao u studiji.
"Percepcija nam ne pruža (pravu) sliku svjeta", rekao je. "Kontaminirana je onime što već znamo."
Kako bi im svjet imao smisla, ljudi i životinje moraju kombinirati informacije dobivene iz višestrukih izvora.
To se očito radi u odnosu na to koliko je pojedina informacija pouzdana. Na primjer, kada prelazimo cestu više se pouzdajemo u ono što vidime nego u ono što čujemo, ali to se može promijeniti u slučaju maglovitog dana.
To se dokazuje optičkom iluzijiom 'slijepa pjega' koja pokazuje kako naše oči ispunjavaju praznine u informaciji. Trik prikazuje seriju prekriženih linija s crnim točkama u uglovima.
No vaš vam mozak ne dozvoljava da vidite svih 12 točki istovremeno jer pretpostavlja kako ih je većina sivo.
"U ovakvim situacijama sa slijepom pjegom, mozak 'popunjava' informacije koje nedostaju , a krajnji rezultat pokazuje kako naizgled nema razlike u onome što vidimo", rekao je suautor studije Peter König.
"Dok je to popunjavanje normalno dovoljno precizno, većinom je nepouzdano jer do mozdga ne dolaze nikakve prave informacije iz svijeta oko nas. Željeli smo otkriti da li tipično tretiramo takvu informaciju drugačije od prave, ili sve tretiramo jednako."
Eksperiment
Kako bi to postigli, profesor König i njegov tim zatražili su od sudionika da izabru između dvije prigaste slike koje su promatrali kroz rešetkaste naočale.
Optička varka koju ćete pogledati 100 puta i svejedno vam ništa neće biti jasno
Slike su bile ili djelomično unutar ili potpuno izvan slijepe točke.
Obje su se percipirale kao identične i 'u kontionuitetu' zahvaljujuči učinku ispunjavanja, a od sudionika se tražilo da izaberu sliku za koju su mislili da je prava.
"Mislili smo da će ljudi ili izabrati bez nekekve preferencije, ili da će preferirati realni stimulus, no dogodilo se upravo suprotno - postojala je jaka predrasuda prema ispunjenom stimulusu u slijepoj pjegi", rekao je vodeći autor studije Benedikt Ehinger.
Tim kaže da nas razumijevanje o tome kako integriramo informacije iz različitih izvora s različitim stupnjem pouzdanosti može informirati o mehanizmu koji koristi mozak kako bi donosio odluke zasnovane na percepciji.