Generacija studenata na teži način je naučila da arheologija nije ni približno zabavna kao što je prikazuju filmovi Indiana Jonesa. Ipak, stručnjaci na tom području imaju uzbudljive, pa čak i šokantne radne dane.
Ovo su takvi trenuci.
5. Kokain otkriven u egipatskim mumijama Kad je Kolumbo sa svojom posadom stigao u Novi svijet, dakle, ne u Indiju, pronašli su više od budućih bolesnika oboljelih od ospica. Pronašli su cijeli spektar dotad nepoznatog bilja i životinja, da ne spominjemo nove i zanimljive načine korištenja perlica. Europljanima je predstavljen duhan, narkotici od lišća koke i nudizam. Barem tako glasi priča koja nam je poznata. Otkud onda tragovi kokaina u egipatskim mumijama?
Otkriće: Njemački znanstvenici su 1992. godine testirali mumije kad su pronašli ostatke hašiša, duhana i kokaina u njihovoj kosi, koži i kostima. Budući da hašiš potječe iz Azije, nije teško zamisliti da su kraljevski Egipćani poznavali nekoga tko ih je njime opskrbljivao. No, duhan i kokain su u vrijeme mumifikacije bile biljke Novog svijeta. To je kao kad bi danas u tijelu neke slavne osobe našli tragove heroina koji je moguće naći isključivo na Veneri. Kako se to onda dogodilo?
Njemački su znanstvenici počeli istraživati druge mumije i došli do otkrića da jedna trećina svih njih sadrži tragove ovih biljaka, a u utrobi Ramzesa II. pronašli su i nametnika koji se hrani lišćem duhana.
4. Starohebrejski natpis na stijeni u Novom Meksiku Zamislite da ste arheolog koji se bavi svojim poslom u Novom Meksiku kad vam u jednom trenutku priđe neki tip i kaže da vam ima nešto za pokazati. Prateći ga, nađete se pred stijenom od 90 tona s drevnim natpisom. To je upravo ono što se dogodilo profesoru Franku Hibbenu 1933. godine. On je prepoznao da je natpis ispisan na starohebrejskom jeziku. Natpis je sadržavao deset Božjih zapovjedi.
Otkriće: Stručnjaci koji su analizirali jezik ispisan na stijenu u Novom Meksiku otkrili su dijelove u kojima je bilo i grčkih slova, što je značilo da je natpis uklesao netko tko je poznavao i starohebrejski i grčki. Ako nitko drugi, kandidati za ovaj posao mogli bi biti drevni Samaritanci. Kad su geolozi proučili stijenu, ustanovili su da je stara između 500 i 2.000 godina.
3. Starorimska skulptura u Meksiku Kad su znanstvenici pronašli staru rimsku skulpturu u drevnom hramu u Meksiku, nemalo su se iznenadili. To je bilo još jedno od otkrića koje dovodi u pitanje datum otkrića Amerike, odnosno jesu li i prije toga postojala putovanja na taj kontinent.
Otkriće: Arheolog koji je proučavao groblje 64 km udaljeno od Mexico Cityja, otkrio je malenu figuricu za koju su stručnjaci procijenili da potječe iz Rimskog carstva u 2. stoljeću. Budući da se zna da Amerika nije otkrivena do 1519., otkriće je predstavljalo misterij sve dok ga nisu povezali s jednim drugim arheološkim uzbuđenjem. Naime, 1982. su u vodama Rio de Janeira otkrivena su dva rimska broda iz 3. stoljeća. Moguće je da je figurica tim putem dospjela u meksički grob.
2. Vikinški novčić u Mainu Zamislite da je 1957. godina, svira Elvis Presley, a vi iskopavate grobove američkih Indijanaca u potrazi za njihovim tipičnim predmetima kad naiđete na vikinški novčić. To se dogodilo u Maineu. Novčić je star tisuću godina.
Otkriće: Trebalo je 21 godina da bilo tko obrati pažnju na novčić pronađen u Mainu. No, kad su to konačno učinili, ustanovili su da on potječe iz doba kralja Olafa Kyrrea, između 1065. i 1080. godine. Izrađen je na području današnje Norveške. Kako je tamo dospio? Nema puno dokaza da su Vikinzi ikada putovali južnije od vrha istočne Kanade. Ako je to točno, za pretpostaviti je da je netko drugi doputovao do Maina s vikinškim novčićem i tamo ga poklonio, zamijenio ili se sam pokopao s njime.
1. Govornici japanskog u Novom Meksiku Jedno pleme Indijanaca u Novom Meksiku govori japanskim jezikom.
Otkriće: Narod Zuni možda ne govori književnim japanskim jezikom, no njihov govor je toliko sličan da je zaprepastio znanstvenike. Ne samo da postoje velike sličnosti između riječi nego i strukture rečenice. Oba jezika koriste glagol kao posljednju riječ u rečenici. Zuni ni najmanje ne podsjeća na jezike koji ga okružuju.
Osim toga, otkriveno je da narod Zuni, kao i Japanci, imaju prevladavajuću skupinu krvne grupe B, dijele rijetku bolest bubrega i usmene predaje o svom postanku. Postavljena je teorija da su oko 12. stoljeća budistički svećenici iz Japana došli do obale Kalifornije i otuda se uputili prema unutrašnjosti kontinenta.
