Već je dugo poznato da Zemlja konstantno generira vibrirajući signal niske frekvencije. Prvi pokušaji detekcije ovog šuma bili su još 1959., ali su tek 1998. znanstvenici napokon dokazali njegovo postojanje, piše Mirror. Od onda je bilo stotine pokušaja da se taj šum snimi, ali svi oni su rađeni korištenjem seizmometara na kopnu. Sada su znanstvenici uspjeli po prvi put uhvatiti šum koristeći seizmičke instrumente postavljene na dnu mora. Znanstvenici su prvo prikupljali podatke s 57 seizmometara smještenih u Indijskom oceanu, istočno od Madagaskara, između 2012. i 2013. Zatim su primijenili kombinaciju tehnika kako bi uklonili smetnje nastale kao posljedica oceanskih valova, morskih struja i električnih kvarova, kao i signale koji su bili posljedice potresa.
Na kraju su uspjeli odrediti kako je Zemljina prirodna frekvencija između 2.9 i 4.5 miliherca. Ljudi ne mogu čuti ove vibracije, jer su oko 10.000 puta manje od najnižeg praga zvučnih valova koje ljudsko uho može registrirati, odnosno 20 herca. No činjenica da su vibracije detektirane na dnu oceana, te da je oko 70 posto površine Zemlje prekriveno vodom, sugerira da je šum prisutan po cijeloj planeti.
Tim znanstvenika, pod vodstvom Marthe Deen s pariškog Instituta za geofiziku, nada se da će novi podaci ponuditi ključ za pronalaženje izvora šuma i vibracija. Seizmolozi su ponudili brojne teorije koje bi trebale objasniti konstantne vibracije, od atmosferskih poremećaja do kretnji valova po oceanskom dnu. No, sve te teorije mogle su objasniti samo jedan dio vibracija...