Međutim, kako navodi Per Tunestål, istraživač na sveučilištu Lund u Švedskoj, zračni hibridi će biti mnogo jeftiniji za proizvodnju pa korak prema komercijalizaciji koncepta ne mora biti velik.
"Tehnologija je u potpunosti realna. Nedavno me zvao proizvođač vozila u Indiji koji je htio početi izradu zračnih hibrida", kaže Tunestål. Tehnologija je posebno atraktivna za sporiju gradsku vožnju, na primjer za autobuse u gradskom prometu.
"Moje simulacije pokazuju da autobusi u gradovima mogu smanjiti svoju potrošnju goriva za 60 posto", kaže za portal znanost Saša Trajković, doktorski student na Sveučilištu Lund, koji je nedavno obranio tezu o toj temi.
Trajković je također izračunao da se 48 posto sile kočenja, koja se komprimira i sprema u mali spremnik zraka koji je spojen na motor, može kasnije ponovno koristiti. To znači da se stupanj ponovnog korištenja zraka podudara s onim u današnjih električnih hibrida. Motor ne zahtijeva nikakve skupe materijale i stoga je jeftin za proizvodnju. Štoviše, zauzima puno manje prostora nego električni hibridni motor. Ova tehnologija radi s benzinom, prirodnim plinom i dizelom.
Ideju o zračnim hibridima u početku je razvijao Ford 1990.-ih godina, ali je američki proizvođač automobila brzo spremio planove u ladicu jer tada nije postojala potrebna tehnologija da se projekt pokrene. Danas se istraživanja o zračnim hibridima vrše na ETH u Švicarskoj, Orleansu u Francuskoj i Sveučilištu Lund u Švedskoj. Međutim, njihovi jedini rezultati do sada dolaze iz simulacija, a ne iz eksperimenata.
Istraživači sa sveučilišta Lund otišli su korak dalje. Njihova istraživanja nisu samo teoretska - napravili su eksperiment s pravim motorom.
Vezani članci:
arti-201101300119006 arti-201101210377006