Sloj vodene paprati na oplati uštedio bi brodovima 10% goriva

Dlačice na površini vodene paprati mogle bi omogućiti brodovima da smanje potrošnju goriva za 10%. Biljka ima rijetku sposobnost da pod vodom oko sebe čuva sloj zraka.

7.5.2010.
18:12
VOYO logo

Znanstvenici sa sveučilišta u Bonnu, Rostocku i Karlsruheu objavili su u časopisu Advanced Materials kako to vodena paprat čini, prenosi portal znanost.com. Njihovi bi se rezultati mogli iskoristiti za izgradnju nove vrste oplata sa smanjenim trenjem.

Vodena paprat Salvinia molesta iznimno je hidrofobna. Ako se potopi i potom izvuče iz vode, tekućina odmah pada s nje i poslije toga ona je potpuno suha. Ili da budemo točniji: ona nikad nije zbilja mokra. Naime, paprat se okruži tankim slojem zraka. Taj sloj sprečava da biljka dođe u izravan dodir s vodom čak i kada je tjednima pod vodom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici su ovo ponašanje nazvali 'superhidrofobnim'. Ovo je svojstvo zanimljivo za mnoge primjene poput brzosušećih plivaćih odijela ili jednostavno za učinkovitije brodove. Dotad, moguće je napraviti superhidrofobne modele površina plovila u naravi. Međutim, ove 'replike' imaju nedostatak – sloj zraka koji se na njima stvara je nestabilan te pri kretanju u vodi nestaje nakon najviše nekoliko sati.

Istraživači su sada dešifrirali trik kojim se paprat koristi da sačuva svoj sloj zraka. Već se neko vrijeme zna da na površini listova postoje sitne dlačice poput kose. One su hidrofobne i drže vodu na udaljenosti od biljke. Ali, to je samo jedna strana medalje. „Mi sada možemo pokazati da su najudaljenije od tih dlačica hidrofilne, tj. da vole vodu“, kaže profesor Wilhelm Barthlott sa Sveučilišta u Bonnu.“One urone u vodu i u osnovi zadržavaju vodu uz biljku u pravilnim razmacima. Zrak ispod njih stoga ne može jednostavno otići.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesor Barthlott je šef Nees Institute of Biodiversity of Plants Sveučilišta u Bonnu. Tu su i počeli pokusi koji se sada nastavljaju u suradnji s Katedrom za dinamiku fluida na Sveučilištu u Rostocku i Institutom za primijenjenu fiziku Sveučilišta u Karlsruheu. „Nakon otkrića samočišćenja lotusovog lista otprije dvadeset godina, otkriće efekta salvinije jedno je od najvažnijih novih otkrića u bionici“, kaže profesor Thomas Schimmel sa Sveučilišta u Karlsruheu.

Svakako je otkriće koje ima veliki tehnički potencijal. Na primjer, kontejnerski brodovi sada više od pola propulzijske energije gube na otporu vode uz oplatu broda. Prema izračunima istraživača, ti bi se gubici mogli smanjiti za 10%. Budući da brodovi troše mnogo goriva, ukupni bi učinak mogao biti vrlo velik. „Vjerojatno bi se moglo uštedjeti 1% ukupne potrošnje goriva na svijetu“, predviđa profesor Barthlott. „Površine oplata izrađene po uzoru na morsku paprat mogle bi revolucionirati brodogradnju“, potvrđuje i profesor Alfred Leder sa Sveučilišta u Rostocku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo