Je li Hillary Clinton "mastermind" iza globalne mreže trgovine djecom čije je sjedište u jednoj pizzeriji u Washingtonu? Nije. Jesu li pjevači Beyonce, Paul McCartney i Avril Lavigne zamijenjeni klonovima? Naravno da nisu. No, neki su ljudi uvjereni da tu ima istine, kao što su drugi uvjereni u neke od brojnih teorija zavjera koje kruže već godinama. BBC analizira što teorije zavjere u koje ljudi vjeruju govore o tome kako oni gledaju na svijet i zašto uopće u njih vjeruju.
Nije to nov fenomen
Teorije zavjere daleko su od novog fenomena, one su konstanta koja šumi u pozadini svjetskih događaja posljednjih stotinjak godina, kaže profesor Joe Uscinski, autor knjige Američke teorije zavjere. One su i mnogo raširenije nego što biste na prvu pomislili i imaju daleko više pristaša.
"Svatko vjeruje u barem jednu ili nekoliko teorija zavjere. Razlog je jednostavan - postoji beskonačan broj teorija, a ako bismo proveli anketu među ljudima, svatko bi vjerojatno označio barem nekoliko kućica", kaže Uscinski.
Generalno smo skloni teorijama zavjere
Istraživanje na Cambridgeu pokazalo je kako bi jedna osoba, u slučaju da joj se prezentira tek pet teorija zavjere, označila barem jednu u koju vjeruje. One su kreću od postojanja tajnih društava koje kontroliraju svijet do kontakta s izvanzemaljcima. To sugerira da, suprotno popularnom mišljenju, tipični teoretičar zavjere nije sredovječni muškarac s aluminijskom folijom na glavi koji živi u majčinom podrumu.
"Ako pogledate demografske podatke, vjerovanje u teorije zavjera proteže se diljem socijalne skale, spola i dobi", kazao je profesor Chris French, psiholog na Sveučilištu u Londonu.
"Ljudi koji vjeruju da je Bush kriv za 9/11 su većinom Demokrati, dok su ljudi koji vjeruju da je Obama krivotvorio svoj rodni list većinom članovi Republikanske stranke - no, obje strane imale su isti broj teoretičara zavjere u svojim redovima", kazao je French.
Zašto ljude toliko privlače teorije zavjere poput one o Illuminatima koji kontroliraju svijet uz pomoć slavnih članova i političara?
Da bismo razumjeli taj fenomen, ovu temu treba promatrati psihološki.
Obrambeni mehanizam?
"Kao ljudi smo vrlo dobri u prepoznavanju uzoraka i pravilnosti, odnosno redovitosti. No ponekad su ljudi skloni pretjerivanju - uočavanju značenja i značajnosti kojih zapravo nema", kaže French.
U principu, ljudi su skloni prepoznati slučajnosti oko nekih velikih događaja i onda od njih napraviti cijelu priču, koja zatim postaje teorija zavjere jer u sebi ima "dobre" i "loše", od kojih su potonji odgovorni za sve ono što nam se ne sviđa, objašnjava profesor.
Krivnja na političare
Na mnogo načina to je povezano s dnevnom politikom. Često krivimo političare za loše događaje, čak i onda kada su oni izvan njihove kontrole. "Ljudi će slijepo nagrađivati ili kažnjavati vladu za dobra ili loša vremena, bez da uvijek imaju jasno razumijevanje toga na koji je način vlast doprinijela tim ishodima", objasnio je French.
Konstrukcija vjerovanja
Zanimljiv je i fenomen konstrukcije vjerovanja kod ljudi. Naime, skloniji smo podupirati ideje za koje sami želimo da su istinite", rekao je profesor Bartels.
Naposlijetku, često se želimo osjećati ugodno, nauštrb toga da budemo u pravu i to je razlog zbog kojeg se pojedine teorije zavjere pojavljuju i nestaju, ali i odgovor na pitanje zašto će one uvijek biti prisutne, zaključuje BBC.
