Ovo znanstveno otkriće rezultat je rada tima iz Kavli Energy NanoSciences Instituta sa Kalifornijskog sveučilišta Berkeley. Temelji se na prirodnom procesu fotosinteze, u kojem biljke pretvaraju vodu i ugljikov dioksid u šećer - organsko gorivo. Malo prilagođavajući proces, pomoću sintetičke fotosinteze bi se moglo stvarati brojne druge produkte.
Kako bi demonstrirali da je to moguće, tim je uspio organizirati proces fotosinteze tako da krajnji rezultat ne bude šećer, već metan. Oprema je uključivala kombinaciju poluprovodnih nanožica i bakterija. Koristivši neorganske katalizatore, voda je ubačena u vodik, kojega su zatim žive stanice koristile ta prebace ugljikov dioksid u kemijske proizvode, u ovom slučaju metan.
Bakterijski katalizatori s tehnologijom poluvodiča
"Možemo učinkovito generirati elektrone iz sunčeve svjetlosti, ali kemijska sinteza je do sada uvijek bila ograničavajući faktor", rekao je vođa istraživačkog tima Peidong Yang. "Jedna od svrha ovog eksperimenta je pokazati da možemo integrirati bakterijske katalizatore s tehnologijom poluvodiča. To nam omogučuje razumijevanje i optimalizaciju stvarno sintetičkog sistema fotosinteze."
Yang i njegov tim su ranije ove godine već dizajnirali sličan sistem koji je proizvodio butanol, sastojak benzina. Slijedeći im je cilj napraviti potpuno sintetički sistem, bez potrebe za bakterijama, koji se temelji na dizajnima iz prirode kako bi replicirao proces fotosinteze, te na kraju proizveo tekuća goriva koja mogu trajati mjesecima ili godinama.
Smjernice prirode
"Ne radi se o tome da direktno ili doslovno imitiramo prirodu", rekao je Ted Sargent, prodekan za istraživanja na Fakultetu primjenjene znanosti i inžinjerstva na Sveučilištu u Torontu. "Umjesto toga, riječ je o učenju smjernica prirode, njenih pravila kako napraviti stvarno učinkovit i selektivan katalizator, a zatim iskoristiti ta znanja kako bi stvorili bolja rješenja."
Dakle, nećemo još tako skoro koristiti umjetno lišće kako bi se grijali ili vozili auto. Ali ovo bi mogao biti značajan korak u tom smijeru.
IFLScience/Danas.hr
