Ako se rezultati ovog genetskog uređivanja uspiju replicirati na ljude, što je moguće, jer se većina gena u pitanju nalaze i u višim oblicima života, možda ćemo biti u stanju ozbiljno produljiti život tako što ćemo isključiti proces starenja. U nekim slučajevima život kvasca trajao je i 60% dulje.
"Ovo istraživanje gleda na starenje u kontekstu cijelih genoma i daje nam kompletniju sliku što starenje u stvari je", kaže Brian Kennedy, vodeći autor istraživanja, i predsjednik te glavni izvršni direktor Buck instituta za istraživanje starenja. "Uz to postavlja i okvir koji definira cijelu mrežu koja utječe na starenje u organizmu."
Zajedno sa znanstvenicima iz Sveučilišta u Washingtonu Buck institut proučavao je razvoj 4.698 sojeva kvasca, od kojih je svakome odstranjen po jedan gen.
Znanstvenici su prebrojali stanice u svakom soju kako bi pratili njihovu replikativnu duljinu života, promatrajući koliko stanica kćeri su stanice majke mogle proizvesti staničnom diobom.
Cijelo vrijeme radi više mirkoskopa
"Imali smo malu iglu pričvršćenu na mikroskop, i koristili smo tu iglu kako bi odstranili stanice kćeri dalje od majke svaki put kada bi se podijelila i zatim prebrojali koliko se puta stanica majka sveukupno podijelila", rekao je Kennedy. "Cijelo je vrijeme radilo više mikroskopa."
Cjelokupni je proces bio izrazito delikatan te je zahtjevao puno vrememena, ali donio je i rezultate. Znanstvenici su identificirali 238 gena odgovornih za starenje kvasca, čijim odstranjivanjem se produljivao život individualnih sojeva.
Iako su znanstvenici već znali da manji broj tih gena djeluje na starenje, 189 preostalih po prvi puta su povezani s procesom starenja.
Dok vam trajanje životnog vijeka kvasca možda i nije pretjerano bitna stvar u životu, postoji par razloga zašto bi možda trebala. S genetske perspektive, sastojak koji pomaže u dizanju tijesta (i piva) ima dosta zajedničkih stvari s nama.
Treba otkriti što treba odstraniti
"Gotovo polovica gena za koje smo otkrili da djeluju na starenje postoje i kod sisavaca", rekao je Kennedy. "Teoretski, svaki od njih mogao bi se odstraniti u svrhu produljenja života. Sada trebamo otkriti koje gene možemo odstraniti."
Teoretska primjena za borbu protiv starenja mogla bi biti ogromna, pod uvjetom da znanstvenici stvarno uspiju otkriti koji se dijelovi genoma mogu mijenjati.
Posebno kada uzmete u obzir koliko su učinkovita neka uklanjanja gena bila. Najšokantniji rezultat proučavanja bio je odstranjivanje određenog gena pod imenom LOS1, što je produljivalo život kvasca za 60 posto!
LOS1 sudjeluje u procesu stvaranja proteina, ali je povezan i s drugim genima koji sudjeluju u restrikciji kalorija i kontroli štete na DNK.
"Već je dugo poznato da restrikcija kalorija produljuje životni vijek", rekao je Kennedy, te dodao, "Odgovor na oštećenje DNK isto je povezano sa starenjem. LOS1 možda spaja te različite procese."
Science alert/Danas.hr
