Pucanje ledenjaka, koje je za vikend izazvalo smrtonosnu poplavu na indijskim Himalajama bila je Damoklov mač koji je visio nad Indijom i koja će se vjerojatno ponoviti u regiji transformiranoj klimatskim promjenama i nekontroliranim razvojem infrastrukture, upozoravaju stručnjaci.
U Aziji se nalaze neke od najvećih svjetskih rijeka, od Gangesa i Indusa u Indiji do Yangtzea i Mekonga u Kini koje vijagaju tisućama kilometara. Rijeke i njihovi slivovi uzdržavaju velik broja poljoprivrednika i ribara i opskrbljuju pitkom vodom milijarde ljudi, ali su posljednjih godina pod nezapamćenim pritiskom, piše Science alert.
'Rijeke pod najvećim rizikom'
Zbog viših temperatura ledenjaci koji napajaju rijeke se smanjuju što ne prijeti samo smanjenjem zaliha pitke vode, nego povećavaju i rizik od klizišta i poplava, a kritičari ističu i brane te onečišćenje koje krive za uništavanje krhkih ekosustava. "Rijeke su najizloženije riziku zbog razvojnih projekata, bacanja čvrstog i tekućeg otpada te vađenja pijeska i kamena", rekao je za AFP Himanshu Thakkar iz Južnoazijske mreže za brane, rijeke i ljude.
"Klimatske promjene dugoročni su proces koji je već započeo. Učinci se već vide. Dakle, u svakom pogledu rijeke su u velikoj opasnosti." Katastrofu u Indiji očito je izazvao ledenjak, koji je oslobodio zid vode koji se survao u dolinu u državi Uttarakhand, uništivši mostove i ceste te pogodivši dvije hidroelektrane.
Gradnja elektrana bez ikakve analize
Rescue teams work outside the entrance of Tapovan tunnel during rescue efforts in Chamoli district on February 11, 2021 where dozens are still feared to be trapped following a flash flood thought to have been caused when a glacier broke off on February 7.,Image: 590253294, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Deseci ljudi su poginuli, a više od 170 osoba je nestalo nakon nesreće na rijeci Dhauliganga, koja se ulijeva u Ganges. Još nije jasno što je oštetilo ledenjak i pokrenulo nesreću, ali postoje sumnje da je možda pridonijela izgradnja hidroenergetskih projekata - na području koje je vrlo seizmički aktivno.
"Ovo je područje iznimno ranjivo, nije prikladno za ovakav razvoj hidroelektrana, od brane do brane ", rekao je Himanshu dodajući što je sve potrebno kako bi se rizik minimalizirao. "Ispravno planiranje, procjena utjecaja, pravilna geološka procjena - ovdje toga nije bilo."
Patricia Adams, izvršna direktorica nevladine organizacije za zaštitu okoliša sa sjedištem u Kanadi, rekla je da je izgradnja brana na takvom području jednostavno preopasna, jer padine brda postaju nestabilna i uzrokuju klizišta.
Ledenjaci se tope dvostruko brže
Neki su također istaknuli porast temperatura kao faktor koji tome pridonosi. Veliko istraživanje u 2019. godini pokazalo je da su se himalajski ledenjaci topili dvostruko brže od prijelaza stoljeća u odnosu na prethodnih 25 godina.
"Utjecaji klimatskih promjena na Himalaji su stvarni", rekao je Benjamin P. Horton, direktor Singapurske zajednice za Zemlju. Gubitak ledenjaka na Himalaji uskraćuje lokalnim zajednicama vodu za piće i poljoprivredu, rekao je.
Poplave sve učestalije i katastrofalnije
Posljednjih godina u regiji su se dogodile i druge poplave. U 2013. godini oko 6000 ljudi umrlo je kada su poplave i odroni odnijeli cijela sela u Uttarakhandu, dok su se rijeke nabujale od monsunskih kiša izlijevale.
U susjednoj Kini poplave su se pogoršale i na glavnim rijekama. Prošle godine Yangtze, najduži plovni put u Aziji, pretrpio je rekordne poplave u kojima su poginule stotine ljudi i potopljene tisuće domova, a ekolozi su rekli da to ukazuje na to da utjecaji klimatskih promjena rastu.
Kina je također izgradila veliku mrežu brana, iako vlasti inzistiraju da ova infrastruktura pomaže ublažavanju poplava, a ne da pogoršava problem. Kao i u Indiji, ovo se pokazalo kontroverznim, a neki krive te građevine za potrese i klizišta.
Zemlje nizvodno pate od suše
Kineske brane naišle su na velike kritike izvan zemlje, posebno na rijeci Mekong, koja započinje na Tibetanskoj visoravni u Kini i vijuga jugoistočnom Azijom. Laos, Tajland, Kambodža i Vijetnam borili su se sa ozbiljnom sušom 2019. godine, jer je vodostaj rijeke pao na rekordno najnižu razinu.
Iako su neki ukazivali na klimatske promjene, bilo je i poziva da Kina bude transparentnija u pogledu svojih operacija - Peking je na kineskom dijelu rijeke izgradio 11 brana. U nizvodnim zemljama izgrađeno je ili se planira na desetke hidroelektrana - od kojih su mnoge financirale kineske tvrtke - što izaziva zabrinutost zbog štete po okoliš.
A neki u tome vide i puno zlokobniji motiv Kine. Kineska komunistička partija "sada kontrolira neke od najsnažnijih rijeka na svijetu o kojima milijuni i milijuni ljudi u susjednim zemljama ovise", rekla je Adams iz Probe Internationala.