Richard Branson, britanski milijarder i avanturist, vlasnik grupacije Virgin u sklopu koje ima i zrakoplovnu kompaniju za komercijalne svemirske letove, upustio se u nevjerojatnu ekspediciju. No, umjesto u svemirske visine, ovaj je put krenuo u morske dubine.
Točnije, zaronio je Veliku plavu rupu, drugu najveću morsku rupu na svijetu, duboku 124 metra, koja se nalazi stotinjak kilometara od obale Belizea u Karipskom moru.
Branson i Cousteauov unuk spustili se do samog dna
Plave rupe divovske su jame u oceanima, a gledane iz visine karakteristične su po intenzivno plavoj boji. Velika plava rupa usred koraljnog grebena kod Belizea druga je najdublja takva morska rupa na svijetu iza Zmajeve rupe u Južnom kineskom moru. Promjer joj je 318 metara, a duboka je 124 metra.
Velika plava rupa poznata je još iz dokumentarca slavnog istraživača podmorja Jacquesa Cousteaua iz 1971. godine. Popularna je među roniocima, no malo se zna o podrijetlu tog tajanstvenog mjesta, piše Business Insider.
Kako bi se rasvijetlila tajna iz njene dubine, Branson je s timom znanstvenika i ronioca, među kojima je bio i Cousteauov unuk Fabien Cousetau, pokrenuo ekspediciju i u nedjelju se spustio u nju podmornicom Aquatica.
Dokaz da je razina mora nekoć bila mnogo niža
Publika diljem svijeta mogla je u prijenosu uživo pratiti ovu ekspediciju tijekom koje su Branson i Cousteau nekoliko puta zaronili podmornicom na dno. Ne samo da su bili prvi koji su se spustili tako duboko, nego su napravili i snimke visoke razolucije i izradili detaljne 3D karte unutrašnjosti Velike plave rupe. Cilj ekspedicije bio je prikupiti i analizirati podatke o kvaliteti vode i bakterijama koje ondje žive.
Branson i ekipa kažu da su pronašli dokaze o tome da ta podvodna struktura nije oduvijek bila rupa. Na južnom zidu rupe otkrili su podvodni sustav špilja gdje su snimili goleme stalaktite. "To su jasni dokazi da je Velika plava rupa nekoć bila špilja, budući da stalakti nastaju samo u suhim špiljama", kazao je Branson.
On tvrdi kako to dokazuje da su razine mora nekad bile mnogo niže nego danas te da su dramatično porasle zbog klimatskih promjena. Pretpostavlja se da je to povećanje razine mora uzrokovalo propast civilizacije Maya između 800. i 1000. godine.
