Konstantno topljenje leda na zemljinim polovima dosta je dugo bila jaka indikacija o učincima globalnog zatopljenja, a najnoviji događaji ne znače da su se glečeri prestali topiti, već da, barem na neko vrijeme, ukupna količina leda ipak počinje rasti.
"U osnovi se slažemo s drugim studijama koje pokazuju gubitak leda na Antarktičkom poluotoku te glečerima Thwaites i Pine na zapadnoj Antarktici", rekao je geolog Jay Zwally, vodeći autor studije. "Naše glavno neslaganje odnosi se na istočnu Antarktiku i unutrašnjost zapadne - tamo vidimo porast leda koji je veći od gubitaka u drugim područjima".
Godišnja količina leda raste
Kako bi došli do ovog zaključka znanstvenici su pručavali satelitske podatke o ledu na Antarktici između 2003. i 2008. te su otkrili da je tijekom tog razdobljas količina leda rasla za 82 milijarde tona leda godišnje.
To je ipak manje nego u razdoblju između 1992. i 2001. kada se količina leda povećavala za 112 milijarde tona godišnje.
Znanstvenici su proračunali volumen leda na osnovi promjena u visini ledenog pokrivača, što su mjerili satelitski visinomjeri. Antarktički led nastaje od snježnih pahuljica koje se akumuliraju i polako prelaze u čvrsti led brzinom od ispod 2 cm na godinu.
Znanstvenici tvrde da se trenutačno gomilanje leda na istočnoj Antarktici događa u zadnjih 10.000 godina, te da su još uvijek veći od gubitka zbog morskih glečera koji se tope u sve toplijim oceanskim vodama.
Ali ovi podaci su kontradiktorni u odnosu na one koje je 2013. objavio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), koji je naveo ukupni gubitak od 147 milijardi tona antarktičkog leda godišnje između 2002. i 2011.
Što je onda istina?
Stručnjak s Washingtnskog sveučilišta Ben Smith, koji nije sudjelovao u studiji, kaže da ovi novi rezultati pokazuju kako je teško odrediti male promjene u visini leda samo pomoću satelitskih podataka.
"Precizno mjerenje visine za neko jako veliko područje izuzetno je teško, i postoje mjerenja akumulacije snijega koje se jednostavno moraju napraviti odvojeno kako bi se razumjelo što se točno tamo događa", rekao je Smith.
Metereolog Eric Holthaus nedavno je izjavio kako je Antarktika ozloglašena po tome koliko nam ju je teško razumjeti. "Količine leda, i samim time potencijalan utjecaj na globalni klimatski sustav su takvi da ih ljudi jednostavno ne mogu razumjeti, kao i vremenska razdoblja na koja se odnose."
Uza sve to, tu su još i znanstveni izazovi koji se odnose na dolaženje do pravih podataka kada se treba shvatiti što se zaista događa na ledenom kontinentu, a ova nova studija je upravo primjer tako nečega.
Dobre i loše vijesti
"Dobra je vijest da Antarktika trenutno ne doprinosi povećanju razine mora, već joj i oduzima 0,23 milimetra godišnje", izjavio je Zwally.
"Ali to je istovremeno i loša vijest. Ako povećanje razine mora od 0,27 milimetara godišnje spomenuto u izvještaju IPCC-a ne potječe s Antarktike, onda mora postojati neki drugi izvor za kojeg još ne znamo".
Dodatne su loše vijesti to što su znanstvenici predvidjeli kako će dugoročni rast leda biti veći od gubitaka još samo par desetljeća, prije nego što toliko padne da i Antarktika počne doprinosti rastu razine mora.
Ako se zaključci ove studije pokažu točnima, prava će misterija biti pronalaženje pravog izvora tih 0.27 milimetara koliko godišnje raste razina mora. A NASA-ini znanstvenici već rade na dobijanju kvalitetnijih satelitskih podataka, te se izrazito precizan ICESat-2 planira lansirati 2018.
Science Alert/Danas.hr