PROKLETSTVA MODERNOG ŽIVOTA: /

10 načina na koje nas tehnologija mijenja – nagore

Image
Foto: Thinkstock, grinvalds

Svi smo mi svjesni brojnih koristi moderne tehnologije. Ali nije ona bez negativnih učinaka.

17.12.2016.
9:50
Thinkstock, grinvalds
VOYO logo

To se posebno odnosi na tehnologiju koju koristimo svakodnevno, a koja mijenja naše navike i osobnosti, i to na neke iznenađujuće načine, piše Listverse.

Image
TEHNOLOGIJA NAS CINI GLUPIMA /

Mozgovi nam propadaju

Image
TEHNOLOGIJA NAS CINI GLUPIMA /

Mozgovi nam propadaju

10. Efekt komore jeke

Image
Foto: Thinkstock, TGG

Iako ljudi većinom misle kako su društveni mediji učinkovito sredstvo za spajanje ljudi s različitim mišljenima, izgleda da u stvarnosti to i nije slučaj. Tako naprimjer Facebookovi algoritmi guraju korisnike prema sadržaju koji se podudara s njihovim interesima, što je razmljivo, kao i s njihovim postojećim mišljenjima, što postaje problematično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedica toga je da se korisnici društvenih medija moraju dodatno potruditi kako bi našli mišljenja koja se ne podudaraju s njihovima, a većina to baš i ne radi. Zbog toga dodatno jačaju podjele u društvu te skupine na različitim stranama nekog društvenog problema imaju potpuno različite konverzacije.

Krajnji je rezultat da do interakcije između dvije strane obično dođe samo u obliku sukoba. To je postalo poznato kao 'filter mjehurić', a osobe koje s nalaze u njemu a vijesti uglavnom dobijaju iz društvenih medija rijetko kada dobijaju uvid u perspektivu koja bi predstavljala izazov njihovim uvriježenim stavovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

9. Tehnologija i pretilost

Puno je stvari doprinjelo porastu pretilosti u modernom svijetu. Dakle logično je i da sveprisutni smartfoni, tableti, igrače konzole i TV-i isto igraju ulogu u tome da se što manje krećemo.

Studija američkog Instituta Milken promatrala je pretilost u 27 zemalja i došla do iznenađujuće konzistentnog broja: Na svako 10-postotno povećanje količine sredstava koje neko društvo troši na tehnološke uređaje, dolazi do 1-postotnog rasta broja pretilih.

Tehnologija nas drži prikovanima za stolce, manje smo aktivni, a promijenili smo i način na koji jedemo.

8. Internet pogoršava koncentraciju

Image
Foto: Thinkstockpho, Ingram Publishing

Dok i nije preveliko iznenađenje da je brza konzumacija digitalnih medija rezultirala pogoršanjem koncentracije korisnika, kanadski istraživački projekt kojeg je financirao Microsoft stavlja to u konkretnu perspektivu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skenirali su mozgove preko dvije tisuće Kanađana, jednom 2000. godine, na početku mobilne ere, i drugi put 2015.

Rezultat - prosječno trajanje pažnje palo je s 12 na 8 sekundi, što predstavlja navjerojatnu eroziju pune trećine naše moći koncentriranja unutar samo 15 godina. Iako istraživački projekt navodi i da je došlo do odgovarajućeg porasta sposobnosti obavljanja više zadataka odjednom, isto tako navodi i da je 8 sekundi koncentracije kraće nego kod zlatne ribice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

7. Zbog videa na zahtjev, smanjuje se strpljenje

Rast YouTubea i mogućnost gledanja streaming video sadržaja na zahtjev (on-demand) izgleda da doprinosi jačanju kulture u kojoj baš i nismo spremni dugo čekati na nešto, a posebno ne na zabavu.

Studija UMass Amhersta promatrala je gledalačke navike preko šest milijuna korisnika interneta kako bi odredila koliko bi dugo prosječni gledatelj čekao da mu se učita video. Odgovor - dvije sekunde, nakon čega gledatelji masovno počinju napuštati dotični video.

A taj se efekt prelijeva i u tzv. 'stvarni' život. Sve više velikh prodavačkih kuća nude usluge dostave istoga dana dok je broj mobilnih aplikacije namjenjenih smanjenju vremena čekanja za taksi vožnje ili večeru u restoranu jednostavno eksplodirao.

6. GPS utječe na funkcioniranje mozga

Image
Foto: thinkstock, cybrain

GPS je postao gotovo neizbježan aspekt svakodnevnog života. Znanstvenici sa Sveučilišta McGill predstavili su tri studije koje navode da pretjerano korištenje GPS-a može biti štetno za dugoročno pamćenje kako starimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je zato što hipokampus, područje mozga koje kontrolira pamćenje, povezano i s navigacijom u prostoru. Znanstvenici su pronašli veći fizički volumen sive stvari, kao i njenu povećanu aktivnost, kod osoba koje su se više pouzdavale u vlastitu sposobnost prostorne navigacije nego u GPS.

5. Više tehnologije vodi do manje kreativnog razmišljanja

Lako je zamisliti kako bogatstvo informacija i on-line izvora generalno poboljšava kreativno razmišljanje. Ali opet, izgleda da je stvarnost potpuno suprotna, a razlog i ima smisla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici sa Johnsa Hopkinsa i Sveučilišta u Illinoisu nedavno su proveli studiju kojom si proučavali učinke obilja na kreativnost i otkrili da obilni resursi u stvari vode do manje kreativnih misli. Kada ima malo resursa, koristi ih se kreativnije.

Znanstvenici su izolirali dinamiku koju su nazvali 'stanje uma u ograničenim uvjetima', a radi se o mentalnom procesu motiviranom nestašicom podrebnih sredstava. Kada nam je dostupno manje resursa, potrebna su i kreativnija rješenja kako bi ih što bolje iskoristili.

4. Smartfoni mijenjaju način na koji spavamo

Image
Foto: Thinkstock, dolgachov

Istraživanje časopisa Time provedeno nad 4.700 ljudi 2012. godine otkrilo je da se dosta ispitanika slaže s izjavom "Ne spavam dobro kao prije jer sam cijelo vrijeme spojen na tehnologiju". Kod ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, s tom se izjavom slagalo njih puna četvrtina.

Postoje i znanstveni razlog zašto je večernje korištenje smartfona loše za vaš san.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljudi su 'namješteni' da znaju kada da spavaju i kada da budu budni po kvaliteti ambijentalnog svjetla. Tako crveno svjetlo, kako se obično vidi u sumrak, signalira tijelu da je vrijeme spavanja, dok je plavo svjetlo signal da se razbudimo.

To se plavo svjetlo vidi ujutro, ali ga emitiraju i smartfoni i tableti, što umanjuje proizvodnju melatonina, kemikalije koja dovodi do uspavanosti. Plavo svjetlo umanjuje i količinu REM sna, koji je ključan za kvalitetno mentalno funkcioniranje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Slanje SMS-a šteti našim komunikacijskim vještinama

SMS-anje je postalo glavni oblik svakodnevne komunikacije brojnim ljudima, a u Americi čak i osobe starije dobi danas češće šalju SMS-ove nego zovu telefonom.

Već je puno toga rećeno kako SMS i mail komunikacija teže prikazuju kontekst, ali problem je još dublji. Sada znanstvenici tvrde kako nam komuniciranje putem poruka polagano umanjuje sposobnost čitanja emocionalnih znakova drugih ljudi.

Ti neverbalni vizualni znakovi ključni su sastojak konverzacije, a neki razvojni psiholozi brinu da nedostatak iskustva s njima može biti posebno štetno po društveni razvoj mladih ljudi.

Dok većina odraslih ulazi u mobilno doba s već razvijenim društvenim vještinama, to nije slučaj i s djecom. Ti bi mladi ljudi kasnije mogli imati ograničene sposobnosti u razgovoru licem u lice u odnosu na prijašnje generacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Zbog Googlea zadržavate manje informacija

Image
Foto: afp, DIPTENDU DUTTA

Doslovno se svaka informacija može pronaći brzom pretragom preko Googlea, što je izuzetno korisno ali i jako problematično. Znanstvenici s Harvarda i Sveučilišta u Wisconsinu u nedavnom su istraživanju zaključili da to dovodi do 'Google efekta', tendencije da tretiramo internet kao neku vrstu vanjskog hard diska za naš mozak, zbog čega mi sami trebamo pamtiti manje podataka.

Jedan od nekoliko eksperimenata odnosio se je na 'kognitivno samopouzdanje' sudionika, a odnosi se na njihovo mišljenje o vlastitoj sposobnosti prisjećanja stvari. Znanstvernici su otkrili da je korištenje interneta kako bi se pronašao odgovor dovelo do jačanja kognitivnog samopouzdanja sličan onome kojeg su imali sudionici koji su znali odgovor..

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Implikacija je da korisnici počinju misliti o internetu kao da se radi o dijelu njihovog vlastitog kognitivnog procesa, a ne samo o alatu, te da zbog toga rjeđe pamte novonaučene informacije.

1. Lažne vijesti doprinose dezinformiranju

Širenje stranica s lažnim vjestima generiralo je i jako puno pravih vijesti ove godine. Te stranice ponekad imitiraju prave portale s vijestima, kao i s URL-ovima koji djeluju 'kao pravi'.

Stranice s lažnim vjestima postale su zloglasne zbog objavljivanja poluistinitih ili potpuno lažnih priča najčešće kako bi dobile što više klikova.

Istraživanja provedena na Stanfordu pokazala su da samo 25% učenika i studenata mogu razlikovati pravi Twitter račun Fox Newsa od lažnoga, dok je preko 30% tvrdilo da su lažni računi pravi zbog grafičkih elemenata koji su sadržavali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Unatoč njihovoj digitalnoj pismenosti i iskustvu s društvenim medijima, brojni su mladi ljudi nesvjesni osnovnih načina provjeravanja da li se radi o verificiranoj digitalnoj informaciji", rekao je vodeći znanstvenk istraživanja Sam Wineburg.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo