PREUSMJERITE VEZE: /

Uspješni, pozitivni ljudi imaju drugačije veze u mozgu

Image
Foto: Thinkstock

Znanstvenici su po prvi puta promatrali veze između određenih centara u mozgu i postojanja talenata, uspjeha i izbora pozitivnog životnog stava.

4.10.2015.
11:22
Thinkstock
VOYO logo

fMRI tehnika otvara vrata ekstenzivnim istraživanjima koja bi mogla poboljšati ljudska saznanja o mozgu.

Istraživanje je provedeno u Središtu za funkcionalan MRI za mozak (fMRIB) Oksfordskog sveučilišta. Uzet je uzorak od 461 osobe, koje se križalo s 280 bihevioralnih i demografskih osobina, poput jezika, vokabulara, stupnja obrazovanja, prihoda i drugih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inicijativa je dio 30 milijuna dolara (200 milijuna kuna) vrijednog Human Connectome Projecta, kojeg financira američki Nacionalni institut zdravstva, a koji cilja na proučavanje neuralnih putova u mozgu. U ovom specifičnom istraživanju, oksfordski je tim želio stvoriti prosječnu mapu moždanih procesa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Možete to zamisliti kao mapu prosječnih stanovnika 200 regija mozga koje se funkcionalno razlikuju jedna od druge", rekao je profesor Stephen Smith s Oksfordskog sveučilišta., i dodao, "Preogledali smo koliko sve te regije komuniciraju jedna s drugom, u svakom sudioniku istraživanja."

Nastale mape, koje znanstvenici nazivaju konektomi, uključuju 280 bihevioralnih i demografskih osobina za svakog subjekta. Kompiliranjem svih podataka, analiza kanonskih korelacija bila je u stanju uspostaviti korelacije između dva seta podataka.

Analiza je pronašla korelacije između prisutnosti nekih pozitivnik karakteristika te kako su dobro bili umreženi određeni dijelovi mozga. Naprimjer, opće pozitivne osobine povezane sa vještinama ili općom životnom srećom pokazale su znatno više moždane aktivnosti u regijama povezanim s višim spoznajnim operacijama.

Isto tako, oni manje sretni u životu, bez obzira radilo se o novcu, drogiranju, veselosti, problemima s bijesom i slično, su imali manje veza u tim regijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tim kaže ka su tražili 'g-faktor opće inteligencije', varijablu koja je prvi puta teoretski spomenuta 1904., a koja se odnosi na sposobnost osobe da vrši određene kognitivne zadatke. Varijabla je u ovom istraživanju dodatno pojačana drugim varijablama, poput dohotka i zadovoljstva životom. Ali druge, poput pamćenja, prepoznavanja uzoraka te povezanih zadataka, jako su korespondirale s postojećim očekivanjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni koji podržavaju postojanje g-faktora vjeruju da su mnoge karakteristike i talenti međusobno povezani, što znači da ako ste dobri u jednoj stvari, postoji dobra šansa da ste dobri i u određenoj drugoj stvari.

Suparnici takve perspektive pobijaju na temelju činjenive da nisu vidjeli konkretan dokaz kako te sposobnosti djeluju na funkcioniranje mozga.

RT/Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo