Svemirski laboratorij Tiangong-1 , ili 'Nebeska palača' lansiran je 2011. kao "moćan politički simbol" Kine, te je predstavljako korak na ambicioznom znanstvenom putu da se Kina pretvori u svemirsku supersilu, piše Guardian.
Postaja je korištena za misije sa i bez posade te ju je posjetila i prva žena astronaut, Kineskinja Liu Yang, 2012. godine.
Ne znaju ni gdje, ni kada će se točno srušiti
No 2016., nakon mjeseci nagađanja, kineski su predstavnici potvrdili da su izgubili kontrolu nad postajom koja će se sudariti sa Zemljom 2017. ili 2018.. Kineska svemirska agencija službeno je obavijestila UN kako očekuje da će se Tiangong-1 srušiti negdje između listopada 2017. i travnja 2018. godine.
Otad se orbita postaje polako, ali sigurno približava površini Zemlje. A zadnjih se tjedana spustila u gušće dijelove atmosfere te je počela padati još brže.
"Sada kada joj je perigej ispod 300 kilometara te je u gušćoj atmosferi, brzina pada postala je veća", rekao je Jonathan McDowell, poznati astrofizičar sa sveučilišta Harvard.
"Očekujem da će pasti za koji mjesec, potkraj 2017. ili početkom 2018."
Unatoč tome što se očekuje da će većina letjelice izgorjeti u atmosferi, McDowell kaže kako bi neki dijelovi, i to do težine od 100 kilograma mogli udariti u Zemlju.
Šanse da nekoga pogodi komad raspadajuće svemirske postaje su male, ali Kina je još u svibnju rekla UN-ovom Komitetu za miroljubivo korištenje svemira da će pažljivo pratiti pad letjelice te obavijestiti Ujedinjene narode kada počne krajnji pad.
I samo par dana prije udara bit će nemoguće predvidjeti gdje će postaja udariti.
"Ne možete baš upravljati tim stvarima", rekao je McDowell. "Čak i nekoliko dana prije udara nećemo znati točno vrijeme, već samo unutar šest ili sedam sati, plus minus, kada će pasti. A ako ne znamo kada će pasti, ne možemo znati ni gdje će pasti."
I najmanja promjena u atmosferskim uvjetima može premjestiti mjesto udara "s jednog kontinenta na drugi".
Ovo nije prvi put
Već je i prije bilo nekontroliranih padova i još većih svemirskih letjelica, ali niti jedan nije prouzročio ozljede ljudi.
Tako je 1991. godine 20-tonska svemirska postaja Saljut-7 pala na Zemlju dok je za nju još bila pričvršćena druga 20-tonska svemirska letjelica, Kosmos 1686. Raspali su se nad Argentinom, a ostaci su popadali po gradu Capitán Bermúdezu.
NASA-ina enormna 77-tonska svemirska postaja Skylab sjurila se prema Zemlji u gotovo potpuno nekontroliranom padu 1979., kada su neki veliki komadi pali po okolici grada Pertha u zapadnoj Australiji.
