Bliskoistočni su znanstvenici zatražili sjemenje usjeva otpornih na sušu, između ostalog žita, ječma i određenih vrsta trava, iz Zalihe. Obično su dobijali sjemenje iz postrojenja u Alepu, u Siriji, ali iako je sjemenje još tamo, pohranjeno na sigurnom i hladnom mjestu, znanstvenici mu ne mogu pristupiti zbog jako oštećenih okolnih zgrada.
Zaliha za sudnji dan sagrađena je unutar zaleđene planine u arhipelagu Svalbard 2008. godine, i posebno je dizajnirana za čuvanje sjemenja ključnih usjeva spremnih za sadnju u slučaju katastrofa.
Čak i bez struje ili bilo kakvog drugog održavanja, zaliha bi trebala biti u stanju ostati na sigurnom, zaključana i zaleđena i do 200 godina.
Zahtjev za sjemenjem podnijelo je Međunarodno središte za poljoprivredna istraživanja u suhim područjima (ICARDA), koje se originalno nalazilo u Alepu, ali se 2012. preselio u Bejrut. Kako im je blokiran pristup vlastitim zalihama sjemena, zatražili su 130 od 325 kutija koje su sami ostavili u Zalihi prije rata.
Organizacija koja vodi Zalihu, Crop Trust, izjavila je da će se zahtjevu udovoljiti čim bude gotova papirologija.
"Zaštita svjetske bioraznolikosti na ovaj način je upravo i svrha Globalne zalihe sjemenja na Svalbardu", rekao je glasnogovornik organizacije, Brian Lainoff.
Zaliha trenutno uključuje preko 860,000 uzoraka iz gotovo svake države na svijetu. Sada će se od tog broja poslati u Libanon oko 116.000 uzoraka. Ali svake se godine u Zalihu šalju novi depoziti, tako da ne postoji rizik da će ponestati sjemenja.
A znanstvenici iz ICARDA-e namjeravaju dobro iskoristiti dobiveno sjemenje. Cilj Središta je pomoći u ublažavanju siromaštva i gladi u svijetu uzgajanjem, istraživanjem i distribucijom usjeva koji će rasti bolje u suhim područjima.
To su važni ciljevi sada više nego ikada prije, jer oko trećine stanovništva živi u suhim područjima, te bi daljnja istraživanja na usjevima prilagođenim tim uvjetima mogla pomoći u prehrani.
Science Alert/Danas.hr
