Znanost sve više omogućuje znatno ubrzavanje prilagodbe i napredovanje ljudske vrste, a samim time i njeno sve brže mijenjanje. S obzirom na brojne promjene zadnjih desetljeća, kao i sve veći napredak znanosti, može li itko uopće zamisliti kako će ljudi izgledati za 1.000 godina?
Iako se dosta nas više ne može sjetiti niti svjeta bez smartfona, znanstvenici predviđaju da će za par desetljeća računala doseći brzinu ljudskog mozga, te će moći pričati s ljudima kao i pamtiti i učiti.
To sve vodi ka filozofiji znanoj kao transhumanizam. U budućnosti bi nanoboti, mikroskopski sitni roboti trebali biti integrirani u naša tijela i pojačavati naše vlastite sposobnosti. Ne bi više bili ograničeni vlastitom biologijom, već bi postali prava mješavine stroja i organizma.
Evolucija ili genetski inženjering?
Utility fog, ili uslužna magla, naziv je oblaka bezbroj mikroskopskih robota koji bi se trebali gotovo trenutno moći presložiti u bilo koju konfiguraciju, te bi se tako i građevine mogle složiti, te zatim odmah rastaviti kada prostor bude potreban za nešto drugo. Npr. vaša se kuća rastavi kada ju ujutro napustite kako bi se prostor koji ona zauzima mogao iskoristiti za nešto drugo.
Rastom globalizacije i urbanizacije broj od 7.000 jezika koje koristimo danas mogao bi vjerojatno pasti na ispod 100.
Još dalje u budućnosti, rast temperature na Zemlji i daljnje propadanje ozonskog omotača dovesti će do pojačanja UV zraka, što bi moglo rezultirati tamnijom kožom svekolikog čovječanstva.
Povećana temperatura mogla bi utjecati i na našu veličinu. Tanja i viša tijela bolja su u ventilaciji i ispuštanju viška tjelesne temperature. Jasno, za ovakve su promjene potrebni deseci ili stotine tisuća godina, i ovisit će o našoj sposobnosti izbjegavanja ili zaštite od prirodnih utjecaja.
Može doći i do novih ljudskih karakteristika koje bi bile rezultat mutacija, poput nove boje očiju, ili posebnih sposobnosti. Čak i danas već postoji čovjek s dokumentiranom sposobnosti da konzumira i probavi bilo što - metal, staklo, pa čak i otrovne kemikalije, što je rezultat genetske mutacije.
Drugi imaju sposobnost po imenu tetrakromacija, što ima omogućuje vidjeti stotinu puta više boja od nas ostalih. Ali te će karakteristike opstati samo ako budu nudile neku selektivnu prednost.
Neizbježna kolonizacija svemira
Ono što će najvjerojatnije voditi našu evoluciju je umjetna selekcija. Najbolji primjer je modificiranje gena beba prije nego što se rode kako bi eliminirali bolesti koje možda imaju ili bi im dali željene karakteristike.
Ali iako nas to možda učini pametnijima, snažnijima i zgodnijima, takva genetska sličnost, tj. nedostatak raznolikosti dovela bi do povećane ranjivosti te bi omogućila jednoj jednioj bolesti da izbriše cijelo čovječanstvo.
"Prije ili kasnije, katastrofe poput udara asteroida ili nuklearni rat mogle bi nas sve izbrisati. Ali jednom nakon što se proširimo u svemir i uspostavimo nezavisne kolonije, naša bi budućnost trebala biti sigurna", izjavio je Stephen Hawking. Izgleda da je kolonizacija svemira neizbježni dio naše budućnosti.
Na kraju, možda čak uspijemo pobijediti i samu smrt skeniranjem naših mozgova atom po atom i prebacivanjem tih informacija u računala. Na taj bi način mogli putovati brzinom svjetlosti kao informacije, bez tjelesnih ograničenja i potreba.
Dok naš trenutni generacijski ciklus traje dvadesetak godina, digitalna individua bi se mogla u potpunosti replicirati za par sekundi ili minuta.
