Ljeto 2021. bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, s prosječnim temperaturama oko jedan stupanj Celzij iznad prosjeka. Ne zvuči mnogo, no zbog tog jednog stupnja više Europom su harali toplinski udari, požari a i povišena je stopa umrlih. Nova analiza pokazuje kako ovo ljeto ne bi moglo biti tako toplo bez globalnog zagrijavanja.
Istraživači su izračunali koliko su visoke temperature vjerojatnije zbog klimatske krize. Gotovo svih posljednjih 150 godina učestalost europskog ljeta vrućeg poput onog 2021. bila je jednom u 10.000 godina. No od 1990-ih, kako su emisije ugljika nastavile rasti, očekivana učestalost je porasla i dosegnula je jednom svake tri godine, prenosi Guardian.
A bit će još gore.
Ekstremi postaju novo normalno
Analiza je snažan podsjetnik čelnicima koji su se sastali na klimatskom samitu Cop26 u Glasgowu da globalno zagrijavanje uzrokuje strašnu štetu životima i sredstvima za život. Ako zemlje drastično ne smanje emisije ugljika do 2030. i ne dosegnu neto nulu do 2050. godine, rekordna vrućina 2021. udarit će svake godine do kraja stoljeća, kažu znanstvenici.
Unatoč iznimnom povećanju vjerojatnosti rekordne vrućine posljednjih godina, Nikos Christidis iz Met Officea, koji je vodio analizu, rekao je: "Ovakvi rezultati više nisu iznenađujući. Klimatske promjene već pogoršavaju naše vremenske ekstreme."
"Ekstremni događaji nova su norma", rekao je profesor Petteri Taalas, čelnik Svjetske meteorološke organizacije UN-a. Europski temperaturni rekord od 48,8 stupnjeva Celzijevih postavljen je na Siciliji u kolovozu. "Cop26 je prilika da se vratimo na pravi put – ili sve upropastimo", rekao je Taalas.
Analiza je koristila 14 klimatskih modela i niz rezultata kako bi izračunala koliko se često očekuje da će se rekordno ljeto 2021. dogoditi u današnjoj klimi pod utjecajem čovjeka, u usporedbi s klimom bez ljudskog utjecaja.
Od statističke anomalije do pravila
Istraživanje je analiziralo razdoblje od lipnja do kolovoza i obuhvatilo je cijelu Europu, sve do Ekaterinburga u Rusiji.
Za velike dijelove 20. stoljeća, procijenjena učestalost tako vrućeg ljeta u svijetu bez klimatskih promjena bila je manja od jednog "paklenog" ljeta u 10.000 godina. "Ovaj je događaj bio toliko rijedak da je bilo gotovo nemoguće izračunati vjerojatnost", rekao je Christidis.
Isti znanstveni pristup pokazao je jasne veze između globalnog zagrijavanja i drugih vremenskih nepogoda. Rekordni toplinski val na sibirskom Arktiku u siječnju i veljači 2020. bio je barem 600 puta vjerojatniji, dok su strašne poplave u Njemačkoj i Belgiji u srpnju bile čak devet puta vjerojatnije.
Profesor Peter Stott, također iz Met Officea, rekao je: "Možemo biti sigurniji nego ikad u vezi povezivanja ekstremnih vremenskih događaja s klimatskim promjenama. Znanost je jasna da što brže smanjimo naše emisije stakleničkih plinova, to više možemo izbjeći najteže utjecaje."
Što nas čeka?
"Nova studija je još jedan snažan podsjetnik na to što znači 1,2 stupnja Celzija (dosadašnjeg globalnog zagrijavanja)", rekla je Friederike Otto s Imperial College London, koja je provela sibirsku studiju. "Stvarno ne želim zamišljati ljeta koja bismo imali na 2,7 stupnjeva više." Rekla je da gledanje velikih regija daje jači signal klimatskih promjena od manjih područja.
Bob Ward, direktor politike na Grantham Research Institute on Climate Change na London School of Economics, rekao je: "Studija jasno pokazuje da je ozbiljan intenzitet ovoljetnog toplinskog vala bio posljedica klimatskih promjena koje je stvorio čovjek i koje su rezultat spaljivanja fosila goriva i drugih ljudskih aktivnosti.
Cijena za ljude i divlje životinje bila je znatna, s toplinskim valovima koji su ubijali ljude diljem kontinenta, a pojačano isparavanje zbog visokih temperatura sušilo je šume i pretvaralo ih u gorivo za razorne šumske požare.
Sve gore najmanje još 30 godina
Ovi ekstremni temperaturni događaji u Europi nastavit će se povećavati po ozbiljnosti i učestalosti najmanje sljedećih 30 godina, sve dok svijet ne dosegne neto nulte emisije stakleničkih plinova."
Prethodne studije pokazale su da je ekstremni toplinski val 2017. godine u kojem su izbili smrtonosni šumski požari u Portugalu i Španjolskoj bio 10 puta vjerojatniji zbog globalnog zatopljenja. U Portugalu su umrle 64 osobe. Prethodni radovi također su pokazali da su poplave u Engleskoj i Francuskoj još 2000. – znatno vjerojatnije zbog globalnog zagrijavanja.