Pamćenje se može sačuvati vježbanjem

Već nakon 40. godine počinju problemi s pamćenjem, ali situacija se ipak može poboljšati. Mozak se vježbom može dovesti u dobru kondiciju, tvrde znanstvenici.

4.1.2010.
11:40
VOYO logo

Pristavili ste vodu za tijesto, sjeli u susjednu prostoriju i "odlutali". Potpuno ste zaboravili i na tijesto i na vodu, sve dok vas iz sanjarenja nije probudio oštar zvuk praznog lonca na vatri. Davno ste gledali Prohujalo s vihorom. Svega se sjećate, cijeli sadržaj znate napamet, sve uloge, a onda klik. Kako se zove lik kojeg je glumio Clark Gable? Baš vas je netko srdačno pozdravio u prolazu. Znao je čak i vaše ime, ali gdje da ga smjestite. Na sjećate se ni lika ni djela. Takvi nas događaji brinu jer mozak s godinama otkazuje poslušnost, i to ne nakon 60. ili 70. već i nakon 40.

Može li mozak unatoč starenju i dalje učiti, odnosno upotrebljavati ono što je naučio? Znanstvenici su optimistični i tvrde da se mozak nastavlja razvijati i nakon srednje dobi ako se potrudimo. Doduše, na drugačiji način nego u mladosti, piše Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dapače, tvrde da ono što smo ikad tijekom života naučili ili upoznali ne nestaje iz mozga već se samo "povlači" dublje u njegove nabore. Psihologinja Deborah M. Bruke s Pomona Collegea u Kaliforniji objašnjava kako je s godinama sve više "poznatog" bez detalja kojih se ne možemo prisjetiti, a problem vidi u slabljenju neuronskih veza koje primaju, obrađuju i prenose informacije. One mogu oslabiti zbog zapuštenosti i starosti.

Bruke naglašava kako se mozak može trenirati tako da nas primjerice neki zvuk, slovo ili naziv asocira na neku informaciju koja nam u pojedinom trenutku treba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, ne možete se sjetiti imena Brada Pitta, ali možda će vas pita od jabuka podsjeti na njegovo ime.

Ponekad neki zvuk može pokrenuti moždane veze koje će vas podsjetiti na nešto što ste mislili da ste zaboravili, a zapravo je samo bilo pohranjeno negdje dublje u mozgu. Dapače, znanstvenici su nedavno otkrili da uz malo truda čovjek može graditi nove putove i pronalaziti rješenja problema brže nego li znatno mlađe osobe.

Trik je samo u tome da se pronađe način održanja dobrih neuronskih veza i dobre kondicije mozga.

Tako Katheleen Taylor sa St.Mary’s Collegea kaže kako stariji ne mogu svoje neurone pokretati na isti način kao što su to činili kad su bili mladi, već je dobro da svaku informaciju pokušaju analizirati s nekoliko aspekata koristeći ranije stečeno znanje i mišljenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugim riječima, piše Jutarnji, nije dobro da se njihova razmišljanja uvijek "šetaju" po već poznatim i uhodanim sinapsama, nego da stvaraju nove kroz preispitivanje čak i vlastite percepcije.

Zaključak je znanstvenika da u održanju mozga ipak nije najvažnije da se u srednjim godinama možemo prisjetiti podatka koliko je ljubavnica imao, primjerice, Kennendy, jer to lako možemo provjeriti na Googleu, ali je važno održanje kognitivnih funkcija mozga što se postiže svakodnevnom "mozgovježbom" naših sinapsa i neurona kroz aktivno promišljanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mozak se sastoji od oko 25 milijardi stanica, od kojih više od polovice čine neuroni smješteni u kori velikog mozga. Naime, veliki je mozak "prijemnik" za sve podražaje iz okoline i unutar tijela, što znači da o njemu ovisi i naša memorija, kao i učenje. Poremeti li se nešto u tim suptilnim vezama, prestat ćemo, primjerice, disati ili govoriti, hodati, ali i misliti.

Starenjem dio neuron propada i oni se više ne mogu obnoviti. No, to se može nadomjestiti boljim umrežavanjem neurona ili njihovim sporednim ograncima. Znanost preporučuje starijim osobama da što više vježbaju svoje kognitivne sposobnosti i pronalaze što više novih putova po svom mozgu. Na taj način njihov će mozak biti dulje "mlad". U tome će im pomoći i rješavanje križaljki, sudoku igre i druge koje zahtijevaju naprezanje moždanih vijuga, prenosi Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo