Objasnio je to za Danas.hr akademik Vladimir Paar s PMF-a u Zagrebu, koji danas na tu temu u zagrebačkoj Zvjezdarnici drži predavanje. Profesora Paara smo pitali kada bismo mogli očekivati početak novog ledenog doba.
Pad poljoprivredne proizvodnje
"Promjene na Suncu potpadaju pod režim determinističkog kaosa, pa su znanstveno nepredvidive. Zato se ne može reći ni kada bi moglo započeti ledeno doba, niti koliko dugo bi trebalo trajati", kaže nam Paar.
Profesor podsjeća kako se malo ledeno doba već dogodilo, i to u razdoblju od 1680. do 1720. godine. To je razdoblje pada srednje temperature, slijedom čega je primjerice sjeverni Jadran nekoliko mjeseci tijekom zime bio pokriven ledom, a u Dalmatinskoj zagori je usred kolovoza pao snijeg. "Postoje brojni crkveni zapisi koji govore o tom razdoblju, ali pritom ne zaboravimo da takva mala ledena doba uzrokuju pad poljoprivredne proizvodnje, zbog čega je u Europi došlo do velike gladi", upozorava profesor Paar.
Predavanje pod nazivom "Zašto NASA upozorava na mogućnost bliskog – malog ledenog doba" počinje u 20 sati u prostorijama Zvjezdarnice u Opatičkoj 22 u Zagrebu.