Prije više od 11 milijuna godina, neobičan majmun s nogama poput ljudskih i snažnim majmunolikim rukama uspinjao se po drveću, vjerojatno bježeći od grabežljivaca. To je slika koju su znanstvenici stvorili o novoj vrsti majmuna na osnovi fosila otkrivenih u Bavarskoj, piše Live Science.
To stvorenje također je imalo neobično kretanje kakvo nije nikada viđeno do sada, što je bacilo svjetlo na to kako su preci ljudi evolucijom naučili hodati na dvije noge. Nalazi novog istraživanja također mogu dati uvid u to kako su se preci modernih velikih majmuna razvijali te počeli koristiti svoje ruke za kretanje, rekli su znanstvenici.
Ključna osobina koja razlikuje ljude od naših najbližih živih rođaka - sadašnjih velikih majmuna, uključujući čimpanze, bonobe, gorile i orangutane - uspravno je hodanje na nogama. Ovaj dvopedalni stav u konačnici nam je pomogao da oslobodimo ruke za upotrebu alata, a to je pomoglo čovječanstvu da se proširi diljem planete. Suprotno tome, moderni veliki majmuni posjeduju izdužene ruke koje koriste tijekom kretanja.
Puno toga je nejasno o podrijetlu kretanja u homininima - skupini vrsta koja uključuje ljude i njihove rođake nakon što su se odvojili od roda čimpanzi - jer su znanstvenicima nedostajali odgovarajući fosilni dokazi. Prethodna istraživanja pokazuju da su ljudi evoluirali od četveronožne životinje koja je za vrijeme hodanja dlanove i stopala imala na zemlji, slično živim majmunima, ili je favorizirala puštanje tijela s drveća za vrijeme kretanja, slično modernim čimpanzama.
Majmun i hominin u jednom
Sada su znanstvenici otkrili nove fosile velikog majmuna s potpunim kostima udova koji su živjeli tijekom miocena prije otprilike 11,62 milijuna godina u današnjoj Bavarskoj u Njemačkoj. Paleontolozi su imenovali vrstu Danuvius guggenmosi. "Danuvius" potječe od keltsko-rimskog riječnog boga Danuvija, a "guggenmosi" odaje počast Sigulfu Guggenmosu, koji je otkrio nalazište na kojemu je pronađen fosil.
Interesantno je da je "Danuvius poput majmuna i hominina u jednom", rekla je za Live Science autorica Madelaine Böhme, paleontologinja sa Sveučilišta Eberhard Karls iz Tübingena u Njemačkoj. Istraživači su procijenili da je Dunuvius težio između 17 i 31 kilogram. Mužjaci su bili veći od ženki, što sugerira da je Danuvius favorizirao poliginiju, tako da su mužjaci imali više ženki, rekla je Böhme.
Dok je Danuvius bio živ, područje na kojem je pronađen bilo je vruće, ravan krajolik sa šumama uz vijugave rijeke nedaleko od rubova Alpa, rekla je Böhme. Njegovi zubi otkrili su da pripada skupini fosilnih vrsta majmuna zvanih dryopithecines za koja su neka prethodna istraživanja sugerirala da bi mogli biti preci modernih afričkih majmuna. Gusta zubna caklina sugerira da je Danuvius jeo tvrdu hranu, primijetila je.
Kako se kretao?
Lagano izdužene ruke primjeraka Dunaviusa koji su otkrili znanstvenici sugeriraju da je mogao visjeti s drveća poput modernih velikih majmuna. Ipak, kosti njegovih prstiju nisu bile tako jake kao što bi se moglo očekivati.
Osim toga, za razliku od ostalih majmuna, poput gibona i orangutana, koji za kretanje ne koriste noge toliko koliko ruke, Danuvius je držao noge ravno i mogao je hodati uspravno dok se kretao po drveću. Danuvius je također imao velik nožni prst, što znači da je hodao na tabanima. Štoviše, imali su laktove, donji dio kralježnice i kosti potkoljenice sličnije čovjeku, rekla je Böhme.
Sve u svemu, Danuvius nije favorizirao ni ruke ni noge pri pokretu, već se čini se da ih je jednako upotrebljavao, rekli su istraživači. Böhme i njezini kolege predložili su da bi ova novootkrivena vrsta pokreta, koju su nazvali "penjanjem produljenim udovima", mogla biti drevni oblik kretanja i modernih velikih majmuna i ljudi.
Znanstvenici su detaljno opisali svoja otkrića u novom broju časopisa Nature.
