Potopljeni bi bili i dijelovi susjedne Bosne i Hercegovine
Razina ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi dosegla je 0,04 posto. Ne zvuči puno, čak ni kada se usporedi s 0,03 posto, koliko ga je bilo do prije svega nekoliko desetljeća, no ta razlika je drastična. Znanstvenici sa Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, dokazala je da je posljednji put u Zemljinoj atmosferi ovoliko CO2 bilo prije tri milijuna godina.
Ilustracije radi, tada je po Zemlji hodala Lucy, naš predak koji je još uvijek majmun. No puno bolja ilustracija kako je tada izgledao svijet je ta da je Greenland bio zelen, šume su rasle i na Anktarktici, a razina mora je bila 20 metara viša.
Strašne posljedice globalnog zatopljenja
Ne treba previše ulaziti u sve ostale posljedice globalnog zatopljenja, od nestašice hrane, tropskih bolesti ili povratka smrtonosnih mikroba do sada zamrznutih u sibirskom permafrostu, dovoljno je pogledati što bi našem planetu učinilo samo more.
Na prvi pogled, karta Europe možda izgleda jednako, no već se izdaleka vidi kako je Danska postala otok, dobar dio sjeverne Njemačke je pod vodom, a Nizozemske više nema.
Hrvatska je ostala netaknuta? Ne baš...
Istra izbrazdana morem
Raški i Limski zaljevi su doboko usječeni u Istru, Brijuni su ostali tek neznatno iznad mora, a pod vodom je Pula, vrh Istre se raspao u niz otočića...
Kvarner je siguran, zar ne?
Zbog strme obale, Rijeka i ostatak Kvarnera djeluju prilično sigurno, no samo na prvi pogled. Ukratko, Trsatska Gradina imala bi puno bolji pogled na more, no centar Rijeke bi morali gledati ronioci.
Ni ostatak Kvarnera ne bi prošao puno bolje.
Zadar pod vodom
Zadar je potopljen, kao i Biograd na moru, a sva obala južno od Velebita je drastično promijenila oblik.
Poljud pod morem
Najveća razlika vidi se tek kada se zumira Split.
Marjan je tek malim dijelom povezan s kopnom, a pod morem su i četvrti Spinut, Poljud... No to je ništa prema najugroženijem dijelu Hrvatske.