Znanstvenici s Weizmannova instituta znanosti zabilježeli su najveću supernovu ikada. Eksplozija zvijezde zvane SN2007bi, 'uhvaćene' tijekom digitalnog 'lova' na supernove opservatorija Palomar nedaleko od San Diega, trajala je mjesecima, prenosi Jutarnji list.
Supernova je primijećena još u travnju 2007. godine, a astronomi sada vjeruju kako je to najsnažnija eksplozija zvijezde ikada viđena. 'Obična' supernova nakon početne eksplozije izblijedi nakon nekoliko tjedana, no sjaj SN2007bi trajao je višestruko dulje.
Umiruća je zvijezda pri tome stvorila različite elemente i do 50 puta veće mase od Sunca, a upravo će oni jednog dana postati temeljem novih solarnih sustava. Emitirani su elementi poput radioaktivnog nikla-56, čija je ukupna masa bila nekoliko puta veća od našeg Sunca, te jednako velike količine ugljika i silicija.
Riječ je vjerojatno bila o zvijezdi čija je masa bila 200 puta veća od našeg Sunca. Ta je vrsta supernove bila postojala samo u teoriji i nikada ranije nije zabilježena, sve do sada - objasio je znanstvenik Avishay Gal-Yam, član istraživačkog tima, koji je s kolegama rad objavio u časopisu Nature.
Većina zvijezdi Mliječne staze napravljene su uglavnom od vodika i helija dok teže metale sadrže u vrlo malom postotku. Vjeruje se kako najmasivnije zvijezde u svemiru sadrže manje teških metala zbog čega i mogu više narasti te jače izgarati i biti sjajnije prije svoje smrti u spektakularnoj supernovoj.
Istraživanje supernova vrlo je važno za shvaćanje postanka svemira jer daju uvid u događaje koji su se dogodili odmah nakon Velikog praska. Astronomi pretpostavljaju kako se gotovo cijeli svemir, neposredno nakon svog 'rođenja' sastojao samo od vodika i helija.
Upravo su ti elementi stvarali 'protozvijezde' koje su gorjele vrlo kratko prije supernove, no svojom su 'smrću' u svemir ispuštale teže elemente od koji su postom nastajali planeti.
