Žilice, niti i sitne cjevčice u kanadskim stijenama stare su 4,28 milijardi godina, što bi značilo da se život razvio čim se Zemlja koliko toliko ohladila i stotinama milijuna godina prije nego što se po dosadašnjim podacima razvio život, prenosi BBC
Matthew Dodd, koji je analizirao stijene kaže kako bi ovo otkriće "moglo promijeniti sve što znamo o porijeklu života". Sičušni mikrobi, za koje znanstvenci pretpostavljaju da su napraivli ove fosile bili bi širine desetine ljudske vlasi i sadržavali velike količine hematita, (željezovog oksida), objavljeno je u prestižnom časopisu Nature.
Fosili su bili pokriveni slojevima kvarca u tzv. Nuvuuagittuqalnom podkornom pojasu (Nuvvuagittuq Supracrustal Belt, NSB), koji je dio prastarog oceanskog dna. U tom pojasu su neke među najstarijim stijenama svijeta, a nekada su bile bogate podmorskim geotermalnim izvorima. Takvi izvori su i danas važno stanište mikroba i ekosustav potpuno neovisan od sunčeve svjetlosti, a kako su bogate mineralima, znanstvenici su prilično sigurni kako je život na Zemlji počeo upravo na takvim mjestima.
Ipak, tim tek treba odgovoriti na sva pitanja, prije svega jer je analiza prilično teška. Prije svega trebaju sa sigurnošću dokazati kako su tragovi fosili, a ne posljedica geološkog djelovanja, ili nekog drugog anorganskog procesa. Ipak, Dodd i njegov tim sigurni su k
