Švedski ministar okoliša Andreas Carlgren izjavio je da ključ za donošenje sporazuma drže SAD i Kina. SAD je, tvrdi Andreas Carlgren, prekasno sjeo za stol, a Kina se protivi "monitoringu", što predstavlja ozbiljnu prepreku.
"EU je zaista htio izaći u susret velikoj skuopini siromašnih zemaljka, ali su to onemogućile velike sile", kazao je Carlgren.
Dokument nazvan Kopenhaški sporazum predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova od strane bogatih zemalja za najmanje 80 posto do 2050., u odnosu na količinu emisije štetnih plinova iz 90-ih godina, dok bi zemlje u razvoju svoju emisiju štetnih plinova trebale smanjiti za 15 do 30 posto, javlja AP.
Neizmjerno je važno da svaka zemlja ostavi po strani svoj egoizam i da surađuje s drugima na dobrobit naše djece i unuka, rekao je u petak u Kopenhagenu japanski premijer Yukio Hatoyama.
Političar koji od stupanja na položaj u kolovozu iskazuje golemo zanimanje za klimatska pitanja tako je uputio poziv očajnika u trenucima kad sve ukazuje na to da će se klimatska konferencija završiti potpunim neuspjehom, pojačavši ga ocjenom kako bi se svjetski čelnici koji su se okupili u Kopenhagenu pokazali "nečasnima" ako ne uspiju postići dogovor.
"Od nas se očekuje da postignemo čvrsti politički dogovor, pa bio on i nesavršen", rekao je Hatoyama.
A taj je dogovor, po svim pokazateljima, još jako daleko od ostvarenja, iako je petak trebao biti dan u kojem će dvotjedna konferencija o klimatskim promjenama uspješno završiti.
Ironija je u tome što se svi slažu s time da svijet, ako nastavi na isti način, nema šanse u borbi s klimatskim promjenama. Problem je u načinu borbe protiv globalnog zatopljenja, pri čemu su dvije suprotstavljene strane - zemlje u razvoju i bogate zemlje - na nepomirljivo suprotnim stranama.
U najnovijem prijedlogu sporazuma se također ističe prosinac 2010. kao krajnji rok do kojeg bi svjetski vođe trebali usvojiti zakonski obvezujući sporazum o borbi protiv globalnog zagrijavanja, navodi AP. Najnaprednije zemlje u razvoju, poput Kine, Indije i Brazila, koje su danas među najgorim zagađivačima svijeta, žele da najrazvijenije zemlje preuzmu veliki dio obaveza zbog zagađivanja u prošlosti, a najbogatiji žele gotovo sve obaveze ugurati današnjim onečišćivačimna.
Zato se sudionici golemog summita UN-a, po diplomatskim izvorima, i na samom njegovom kraju svim silama trude dogovoriti najniži zajednički nazivnik nužan za bilo kakav dogovor.
Vođe 20-ak svjetskih zemalja, među kojima su SAD, Kina, Indija i Brazil, tri su se put sastali na mini summitima u posljednjih 20 sati u nastojanju da postignu barem nacrt zajedničke deklaracije o temeljnim načelima borbe protiv klimatskih promjena, jer su nade u detaljniji i sveobuhvatniji sporazum praktički nestale.
U gotovo istom su se sastavu prvi put našli neposredno prije ponoći, uoči dolaska u Kopenhagen američkog predsjednika Baracka Obame, a ishod dvosatnih razgovora je bio poziv pregovaračkim timovima da do jutra dogovore politički kompromis o načinima borbe protiv globalnog zatopljenja, o kojem bi onda raspravljali vođe više od 120 zemalja koji se nalaze u Danskoj.
No, pregovarači nisu uspjeli prevladati ključne točke razmimoilaženja SAD-a i zemalja u razvoju, pa su se vođe 20-ak zemalja ponovno okupili jutros, nastojeći dogovoriti završnu izjavu paragraf po paragraf.
No, i taj je sastanak okončan bez rezultata, pa je poslijepodne počeo i treći, za koji se svjetska javnost, ali i vođe stotinjak zemalja na summitu, nada da će uroditi uspjehom.
"Očito je da smo potcijenili teškoće s kojima se suočavamo u nastojanju da postignemo, čak i ne pravno obvezujući sporazum, nego opću deklaraciju", izjavio je na summitu ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
"Na temelju toga kako se odvijaju rasprave u ovoj sali i odvojenim odborima, može se zaključiti da nam predstoji još dug i težak put", dodao je Medvedev.
No, "ne treba očajavati", ipak je ustvrdio ruski predsjednik, izrazivši uvjerenje kako "ćemo uskoro moći govoriti o smjernicama, čija će nam primjena omogućiti postizanje globalnog sporazuma".
Činjenicu da je konferencija od koje svijet očekuje tako mnogo pred slomom pokušao je promijeniti i indijski premijer Manmohan Singh, pozvavši na produžetak pregovora o borbi s klimatskim promjenama do postizanja dogovora.
"Ishod (Kopenhagena) mogao bi biti ispod naših očekivanja", rekao je Singh i pozvao na nastavak "pregovora u cilju postizanja globalnog sporazuma koji bi bio doista solidaran odgovor na klimatske promjene tijekom 2010."
Iako njegov prijedlog nije dobio službenu potvrdu, konferencija u Kopenhagenu nastavljena je i nakon 18 sati, kad je po planu trebala završiti.
Svoj doprinos mogućem uspjehu summita dao je i brazilski predsjednik Luiz Inacio da Silva, rekavši kako je njegova zemlja spremna na "žrtvu", odnosno financijsku pomoć zemljama najpogođenijim klimatskim promjenama.
"Ovo je nešto što nikad nisam rekao u svojoj zemlji, ni svojem narodu, ni u svojem parlamentu, pa čak ni članovima izaslanstva ovdje, no ako je nužno žrtvovati se, Brazil je spreman staviti novac na stol kako bi priskočio u pomoć drugim zemljama", rekao je Lula, dodavši kako bi se (kopenhaška) rezolucija, bude li usvojena, trebala brinuti o razvoju najsiromašnijih i najranjivijih država.
"Mi smo u Brazilu cijelo stoljeće ostali bez rasta, dok su ostali napredovali. Kod nas ima još siromašnih, ima ih još i u Indiji i u Kini. No, mi želimo da surađuju svi, i bogati i siromašni, kako bismo odavde mogli izaći ponosno", rekao je brazilski predsjednik.
Prethodni članci:
arti-200912140545006
arti-200912100692006
arti-200909170406006
arti-200911240571006
