Iako većina na spomen rječi 'mutacija' pomisle na štetne bolesti poput raka, postoje brojni primjeri regularnih mutacija koje su u stvari korisne, ili barem ne štetne, piše IFLScience.
Evo nekoliko čestih mutacija od kojih vjerojatno neke i sami imate, ili barem znate nekoga tko ih ima.
Plave oči
Iako oko 8% čovječanstva ima plave oči, mutacija koja je dovela do toga izuzetno je nova u povijesti naše vrste. U vrijeme kada je svaki čovjek imao oči smeđe boje, znanstvenici su uspjeli točno odrediti mutaciju koja je dovela do plavih.
Dok promjene u genu OCA2 dovode do promjene količine pigmenta u šarenici oka, što rezultira različitim nijansama smeđe, u stvari je mutacija obližnjeg gena HERC2 ta koja u potpunosti isključi gen OCA2, zbog čega uopće ne dođe do stvaranja smeđeg pigmenta, a rezultat toga su plave oči.
No ono što je daleko fascinantnije je da su znanstvenici uspjeli locirati kada se prva takva mutacija najvjerojatnije dogodila. Prva plavooka osoba najvjerovatnije je živjela u Europi, jer je 7.000 godina star kostur otkriven u Španjolskoj najstarija pronađena osoba s tom mutacijom.
Tolerancija na laktozu
Ovo je jedan od najuspješnijih primjera ljudske evolucije koji se trenutno događa. Dok većina ljudi na zapadu pijenje mlijeka uzima zdravo za gotovo, mi smo u stvari dosta jedinstveni kada je u pitanju posjedovanje te sposobnosti.
Poput većine sisavaca, većina bi ljudi širom svijeta prestala piti mlijeko kada bi došla u odraslu dob jer bi izgubila sposobnost probavljanja mlijeka.
Ali prije nekih 10.000 godina, kada su Europljani su počeli pripitomljavati životinje poput krava, mutacija u genu MCM6 značila je da su neki ljudi nastavili proizvoditi enzime laktoze, zbog čega su mogli i dalje nesmetano piti mlijeko. Ono što je još nevjerojatnije je da Europljani nisu bili jedini. Druge stočarske zajednice, poput onih u Indiji, odvojeno su razvile sposobnost probavljanja mlijeka.
Crvena kosa
Uz plave oči i toleranciju na laktozu, ovo je jedna od najpoznatijih genetskih mutacija koje ljudi imaju. Svi mi poznajemo nekoga ove boje kose, iako je u stvari dosta rijetka, te ju ima samo 4 do 5% ljudi.
Ovu boju najčešće imaju ljudi iz sjeverne Europe, i dok neki tvrde kako se raširila kao pozitivna selekcija na kraće dane i dulje noći na sjeveru, drugi kažu kako je nedostatak negativne selekcije ono što je omogućilo da preživi na dalekom sjeveru. Najčešće se pojavljuje kod ljudi iz Škotske i Walesa, najvjerojatnije zato što su donedavno to bile dosta izolirane zajednice.
Umnjak koji nedostaje
Kasno izrastanje umnjaka može prouzročiti razne probleme. No nekim ljudima, tj. oko 40% Azijata, 10-25% Amerikanaca europskog porijekla i 11% Afroamerikanaca nedostaje barem jedan treći kutnjak, kako se umnjak tehnički zove. Zanimljivo, u toj je grupi i oko 45% Inuita.
Vjeruje se da su, kao i drugi sisavci, i ljudski preci imali tri seta od po četiri kutnja kako bi lakše usitnili tvrdu biljnu hranu koju su jeli. No kako su uspjeli ukrotiti vatru, tako je i hrana koju su jeli postajala sve mekša te su i njihove čeljusti postajale sve uže, eliminirajući prostor potreban za posljednji set, tzv. umnjake. Najstariji fosil bez trećih kutnjaka pronađen je u Kini i star je oko 350.000 godina. Smatra se da je mutacija originalno krenula od tamo.