Istraživanje je proveo profesor biologije Cedric Feschotte s University of Texas u Arlingtonu, a prenosi ga portal znanost.com.
Ono je pokazalo da ljudski genom i genomi ostalih sisavaca sadrže DNK dobivenu ubacivanjem bornavirusa; RNK virusa čija se replikacija i transkripcija vrše u jezgri stanice. Feschotte je pisao o nedavnom istraživanju koje je proveo profesor Keizo Tomonaga s Osaka University u Japanu. Feschotte tvrdi da virusno prenesena DNK može biti uzrok mutacija i psihijatrijskih poremećaja poput shizofrenije i poremećaja raspoloženja. U svom članku Feschotte razmatra ulogu takvih virusnih umetanja u uzrokovanju mutacija s evolucijskim i medicinskim posljedicama, prenosi znanost.com.
Asimilacija virusnih sekvenci u genom domaćina je proces koji se zove endogenizacija. Viralna se DNK integrira u kromosom reproduktivnih stanica i tako se prenese s roditelja na potomstvo. Do sada su retrovirusi bili jedini virusi za koje se znalo da uzrokuju takve endogene prijenose kod kralježnjaka. Feschotte kaže da su znanstvenici otkrili da su se neretroviralni virusi zvani bornavirusi neprestano tijekom evolucije endogenizirali u sisavcima.
Bornavirus (BDV) je dobio ime po njemačkom gradu Borna. Tamo je virusna epidemija 1885. godine izbrisala čitavu regimentu vojnih konja. BDV napada ptice i sisavce, uključujući i ljude. Jedinstven je jer napada samo neurone stvarajući infekciju u mozgu svog domaćina i cijeli svoj životni ciklus provodi u jezgri inficirane stanice. Feschotte smatra da je ovaj intiman odnos BDV i stanične jezgre potaknuo znanstvenike da istraže jesu li bornavirusi ostavili za sobom tragove prošlih infekcija u obliku endogenih elemenata. Pretražili su 234 poznata eukariotska genoma u potrazi za dijelovima sličnim BDV. Otkrili su čitavo obilje bornavirusu sličnih endogenih N (EBLN) elemenata kod mnogih sisavaca.
Znanstvenici su također otkrili spontano ubacivanje BDV u kromosome uzgojenih ljudskih stanica neprestano inficiranih s BDV. Na temelju ovih podataka Feschotte pretpostavlja da ubacivanje BDV može biti izvor mutacija u moždanim stanicama zaraženih pojedinaca.
"Ovi podaci omogućuju postavljanje provjerljive hipoteze za navodnu, ali još uvijek kontroverznu, uzročno-posljedičnu vezu BDV infekcije i shizofrenije te poremećaja raspoloženja.” tvrdi Feschotte. Istraživanje u njegovom laboratoriju je fokusirano na genetske elemente koji se mogu kretati i replicirati unutar genoma skoro svakog živućeg organizma. Ono također predstavlja i istraživanje koje se trenutno provodi na UT u Arlingtonu, instituciji koja ima 28 000 studenata i koja je na putu da postane jedno od najboljih nacionalno priznatih istraživalačkih sveučilišta, piše znanost.com.
