„Skupljaju podatke o vama. Gledaju koliko često koristite te uređaje da personaliziraju tu uslugu. Nije baš da veš mašina cijelo vrijeme sluša što se događa u kupani, ili frižider da vas doslovno sluša“, kaže nam, rekao je za RTL Direkt marketinški stručnjak Petar Tanta. Pametni uređaji vas ne slušaju, ali zato znaju nešto što je tvrtkama puno važnije - vaša kretanja, vaše navike.
„Oni svi imaju u sebi imaju neko malo računalo, koje je povezano na Wi-Fi, pa onda i na Internet. Sva ta mala računala dijele informacije sa servisima online, na ovom istraživanju utvrđeno je da jako puno uređaja dijeli informacije koje ne bi trebali“, govori Leon Juranić, inače bijeli haker, prenosi Danas.hr
Sami smo dali sve podatke
Ali, dobrim dijelom smo i sami krivi. Jer svaki puta kada nabavimo smart uređaj, dajemo mu svoje ime, prezime, lokaciju, priključujemo ga na Wi-Fi, skidalo aplikaciju s kojom ćemo upravljati našom novom veš mašinom - i voila. Tako mu dajemo pristup podacima. A nisu oni jedini, na testu privatnosti padaju i automobil.
"Znaju našu rutu do posla, našu lokaciju, ali i pjesme koje slušamo. Neka istraživanja pokazuju da znaju i osobne stvari o nama, kao što je naš seksualni život. Što bi značilo da svaki puta kada se Bluetooth-om spojimo u automobilu dajemo im sve na mobitelu, od poziva, mailova do kontakata pa i ono što smo pretraživali ", potvrđuje nam Kristijan Tićak, urednik magazina Auto motor i sport.
U budućnosti će i osiguravatelji moći do podataka
„Oni žele prodati personalizirane oglase s različitim proizvođačima. To će i učiniti ako im damo pristup našim navikama, lokacijama. U budućnosti će i osiguravajuće tvrtke koristiti te podatke. Jer na osnovu vaše stila vožnje može se zaključiti koliko ste vični brzoj vožnji, riziku, a osiguravajuće kuće prodaju rizik, a onda ga kasnije mogu skuplje naplatiti ukoliko utvrde da ste žestoki na gasu“, dodaje Tićak.
„Danas možete ponuditi svoj proizvod putem društvenih mreža, određenoj osobi koja se nalazi u određenom gradu, koja voli određenu boji, ima određen broj godina i ima određenu platežnu moć. Nisu to podaci koje smo mi ukrali, ljudi su to sami dali. Pa pogledajmo samo META-u i njezine platforme, pa mi smo samo zadnjih 10tak godina dali toliko podataka a dobrovoljno“, kaže Petar Tanta, marketinški stručnjak.
