OBLJETNICA UŽASA: /

Oblak je iz Černobila do Hrvatske je putovao pet dana; 'Na Hvaru ste mogli jesti voće, ali zato jer tamo nije bilo kiše'

Image
26.4.2021.
22:55
VOYO logo

U nuklearnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin, 25. travnja, 1986., radnici su spremni za testno gašenje elektrane. Provjeravali su hoće li turbine, u slučaju kratkog nestanka struje proizvoditi i dalje dovoljno struje da pogone pumpe za hlađenje. U 13 sati, počeli su smanjivati proizvodnju energije u reaktoru broj četiri. U 14 sati, isključili su sustav za automatsko hlađenje jezgre.

Tada dolazi direktiva – zbog potreba stanovništva, test se mora odgoditi. Nastavljaju tek u 23 sata. No tada je u elektrani već noćna smjena. Dobili su kratke upute kako provesti test.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 00:28, 26. travnja, snaga koju proizvodi reaktor pada daleko ispod granice koja se smatra sigurnom. Inženjeri ignoriraju sve sigurnosne upute i dižu većinu kontrolnih cilindara (zaštitnog omotača oko jezgri koje reguliraju nuklearnu reakciju). Pola sata kasnije, razina energije se stabilizirala ali i dalje na nižoj razini od koje bi trebala biti. No odgovorni su odlučili da test ide dalje. Svi automatski sustavi sigurnosti su isključeni. Da ne smetaju testu.

Galerija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

OBLJETNICA ČERNOBILSKE KATASTROFE: Pripjat je postao grad duhova, a ove fotografije svjedoče razmjerima užasa

Image

OBLJETNICA ČERNOBILSKE KATASTROFE: Pripjat je postao grad duhova, a ove fotografije svjedoče razmjerima užasa

Eksplozija raznijela krov težak 1000 tona

U 1:23:04, test službeno počinje. Odjednom se javlja veliki izboj energije; 1:23:40, operator pritišće gumb za izvanredno gašenje. No kontrolni cilindri su se zaglavili. 18 sekundi kasnije, prva snažna eksplozija raznijela je krov reaktora težak 1000 tona.

I tada počinje opasno otpuštanje radioaktivne prašine, a jačina kontaminacije bila devet puta jača nego nakon bacanja atomske bombe na Hirošimu, piše RTL.

Reakcija nadležnih bila je brza, ali tipično sovjetska. Nakon najmanje dvije eksplozije, elektranom su počeli požari. Vatrogasci su došli za manje od četiri minute, a lokalni dužnosnici u roku od pola sata su odlučili što dalje. Zaključak je bio da je najvažnije ne uzbunjivati javnost. Tek nakon 36 sati, vlasti su konačno odlučile evakuirati 115.000 ljudi iz Pripjata i regije. Rekli su im kako je to samo privremeno te da spakiraju samo dokumente i ključne stvari.

Tek Šveđani svijetu otkrili katastrofu otkrili

Image

O smrtonosnoj katastrofi svijet je doznao tek nakon tri dana, kada su Šveđani izmjerili stravično povećanje radioaktivnih čestica u zraku. Sovjeti priznaju da je došlo do nezgode, ali tvrde kako je sve pod kontrolom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velike količine radioaktivnih čestica uzdigle su se na visinu od 1500 metara і nošene vjetrom, krenule su prema Skandinaviji, zatim središnjoj i jugoistočnoj Europi.

Idućih nekoliko dana vjetrovi su odnijeli više od 70% radioaktivnih čestica s mjesta nesreće prema Bjelorusiji. Do Hrvatske u radioaktivne čestice došle peti dan nakon eksplozije. Posljedice zračenja osjetilo je oko 5 milijuna ljudi, a zdravstveni problemi kod velikog broja građana ostali su do danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povećana radijacija i u Zagrebu

I u 1200 kilometara udaljenom Zagrebu, izmjerena je povećana razina radijacije, a onda je zagrebački radio 101 prvi u Jugoslaviji objavio vijest o tome. Bio je 28.travnja, vikend prije praznika rada, koji su mnogi planirali na otvorenom.

''Tamo gdje je padala kiša, to je sa kišom doista i spušteno. Tamo gdje nije bilo kiše, kontaminacije nije bilo, recimo na Hvaru ste mogli mirno jesti povrće i grožđe, jer tamo nije bilo kiše'', kazao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za RTL. Ovaj znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković ističe kako nije moguće da se takva katastrofa ponovi.

"Ljudi danas doživljavaju svaku nuklearnu elektranu kao da je ona kopija černobilske. Koja je bila izuzetak po svemu. Od same njezine konstrukcije koja nema veze s nuklearkama našim zapadnim, pa ni sa Krškim, preko činjenice da oko nje nije bio nikakav betonski kontejment odnosno bunker koji bi zadržao u sebi sve što eventualno dogodi unutra, nego najobičniji nejobičniji metalni hangar - kao da je neka jeftina garaža'', rekao je Tadić.

Černobil će ostati radioaktivan sljedećih 50 tisuća godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo