Većinom su ljudi upoznati s trenutnim učincima povišenja temperature naše atmosfere, poput nestajanja morskog leda, izumiranja vrsti divljih životinja, a sve ekstremnijih vremenskih događaja. Međutim, piše portal Curiosity, atmosfera ima ulogu u gotovo svakom planetarnom procesu koji postoji, i kao rezultat toga, klimatske promjene imaju neke složene učinke za koje možda čak i ne znate da postoje. Neki se čak mogu činiti kao nemogući, ali su zastrašujuće stvarni.
Jače turbulencije
U cjelini, turbulencija je vrlo važna stvar za putovanje zrakoplovom, budući da uzrokuje ranjavanje stotine putnika i da zrakoplovne kompanije košta desetke milijuna dolara štete svake godine. Turbulencija zraka je posljedica mlaznih struja koje su brze struje zraka visoko u atmosferi koje utječu na vremenske obrasce tako što okolo guraju zračne mase. Prema studiji iz 2013., objavljenoj u časopisu Nature Climate Change, kako će se atmosfera zagrijavati, mlazne struje će se kretati brže, zbog čega će atmosfera postati osjetljivija na turbulencije. Studija iz 2007. to potvrđuje: turbulencija se povećala za 40 do 90 posto od 1950-ih.
Više epidemija bolesti
Uskoro bi se epidemije bolesti mogle promijeniti na dva načina: bolesti koje dobivamo od životinja mogle bi se proširiti, a bolesti za koje smo mislili da su odavno mrtve mogle bi se vratiti. Topla temperatura i veća količina oborina vode do brzog rasta populacija životinja koje prenose bolesti poput komaraca, koji mogu širiti malariju i denga groznicu, i štakora, koji mogu širiti bakterijske bolesti poput leptospiroze i tularemije (ne treba ni spominjati lajmsku bolest od krpelja). I populacije komaraca i štakora su u porastu.
U međuvremenu, bude se bakterije i virusi koji leže uspavani u permafrostu (stalno zamrznuto tlo). 2016. godine 12-godišnji dječak iz Sibira umro je od antraksa za koji se vjeruje da je došao od stoljetnog trupla soba koji se odmrznuo zbog toplinskog vala. Strahuje se također i od zamrznutih leševa ljudi koji su umrli od velikih boginja i drugih povijesnih bolesti.
Veći nagib Zemljine osi
Iako je riječ o jednom od najmanje alarmantnih učinaka, to bi mogao biti možda i najčudniji učinak klimatskih promjena. Od početka 20. stoljeća, Zemljina os rotacije pomaknula se za oko 10.5 metara. Nova studija kaže da je to barem djelomično posljedica klimatskih promjena: otapanje grenlandskog ledenog pokrivača, zajedno s drugim područjima, promijenilo je raspodjelu mase na Zemlji. Srećom, ta je promjena toliko malena da se ne očekuje veliki utjecaj na vrijeme, poljoprivredu ili navigaciju.
Jači potresi
Kako zagrijavanje atmosfere može uzrokovati zemljotrese? Prema istraživanju iz 2009. o tajfunima i potresima u Tajvanu, počinje s većom olujnom aktivnošću koja dolazi zbog zatopljenja klime. Velike oluje karakterizira smanjeni atmosferski tlak, čime se olakšava kretanje rasjeda Zemljine kore. Također je moguće da bi tlak mogao nastati od topljenja ledenih pokrivača, tako da olakštavaju svoj teret Zemljinoj kori. Ipak, treba napomenuti da postoji malo dokaza da se prirodni potresi pojačavaju ili postaju češći.
Više erupcija vulkana
I to bi moglo biti uzrokovano popuštanjem glečera i davanjem Zemljinoj kori više prostora za disanje. "To može utjecati na protok magme te praznine i pukotine na Zemlji gdje magma teče na površinu, kao i na to koliko magme kora zapravo može sadržavati", tvrdi Graeme Swindles, autor studije iz 2017. o tom fenomenu. On i njegovi kolege usporedili su vulkanske zapise sa Islanda s pokrivenošću glečerima te otkrili da što se klima više zagrijavala, to su se erupcije povećale. Kao i kod potresa, nema dokaza da je vulkanska aktivnost u porastu, ali znanstvenici misle da bi se to moglo dogoditi, piše Curiosity.
