NOVO OTKRIĆE FOSILA MIJENJA LJUDSKU POVIJEST: /

'Sve se dogodilo najmanje 50.000 godina ranije nego što smo do sada mislili'

Image
Foto: Rolf Quam/Birmingham University

Najnovija istraživanja pokazuju da su moderni ljudi znatno ranije napustili Afriku, te samim time znatno ranije stupili u kontakt, te duže u njemu i ostali, s drugim homonimima, poput Neandertalaca.

26.1.2018.
13:53
Rolf Quam/Birmingham University
VOYO logo

Znanstvenici su otprili najstarije poznate ljudske fosile izvan Afrike, čija se starost procijenjuje na između 177.000 i 194.000 godina, tvrdi nova studija. Fosil gornje čeljusne kosti koja sadrži i nekoliko zubi pronađen je u pećini Misliya u Izraelu. Na istoj lokaciji pronađen je i kameni alat, piše CNN.

Konkretni dokazi o ranijoj migraciji

Ovo sugerira da su se moderni ljudi kretali, konkretno migrirali iz Afrike, najmanje 50.000 godina ranije nego što se do sada vjerovalo. To pomaže i u objašnjavanju nedavnih otkrića fosila modernih ljudi na drugim krajevima svijeta, čija je starost datirana na 90.000 do 120.000 godina. Ovo potpuno mijenja vremenski slijed kretanja i širenja Homo sapiensa kojeg smo do sada koristili. "Sada imamo jasne fosilne dokaze da su moderni ljudi izašli iz Afrike rasnije nego što smo do sada vjerovali", rekao je Rolf Quam, suautor studije i profesor antropologije na Sveučilištu u Birminghamu. "već su i prije postojale sugestije o mogućoj ranijoj migraciji, temeljene na arheološkim i DNK proučavanjima, ali danas imamo i konkretan ljudski fosil kojim to možemo dokazati."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako bi se potvrdila starost fossila korištene su tri različite tehnike datiranja kako bi se fosil klasificirao kao Homo sapiens sapiens, a ne Neandertalac ili neki raniji ljudski predak.. Izgled čeljusti i zubi bez sumnje je ljudski, tvrde znanstvenici. Kameno oruđe pronađeno na istoj lokaciji dodatno potvrđuje starost i tehnologiju koju su ti moderni ljudi koristili. Oblikovani su na jedinstven način, nazvan Levallois tehnika, u kojoj se kamen ljušti po rubovima kako bi se postigla sofisticirana oštrica za korištenje u lovu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bogati arheološki dokazi otkrivaju kako su stanovnici špilje Misliya bili sposobni lovci specijalizirani za veliki plijen, kao što su turovi, perzjski jeleni i gazele", rekao je Israel Hershkovitz, autor studije i profesor na odsjeku antropologije na Sveučilištu u Tel Avivu. "Kontrolirali su proizvodnju vatre u ognjištima, koristili biljke i proizvodili kamene alate iz ranog srednjeg Paleolita. Primjenjivali su sofisticirane inovativne tehnike, slične onima koje nalazimo kod najranijih modernih ljudi u Africi."

Mijenjanje naše percepcije o 'modernoj ljudskoj evoluciji'

Znanstvenici izvlače brojne zaključke iz ovog novog otkrića. Lokacija fosila podržava ideju da su moderni ljudi migrirali iz Afrike koristeći sjevernu rutu kroz dolinu Nila i obalu istočnog Sredozemlja. To objašnjava zašto su fosili modernih lljudi pronađeni u Kini datirani na prije 120.000 godina. Ovo podržava sve rašireniju teoriju da su moderni ljudi napustili Afriku prije 220.000 godina te stupio u kontakt s Neandertalcima ranije nego što se to mislilo.

Image
ANTROPOLOŠKA SENZACIJA: /

Fosili stari čak 300.000 godina preokrenuli razumijevanje porijekla čovjeka

Image
ANTROPOLOŠKA SENZACIJA: /

Fosili stari čak 300.000 godina preokrenuli razumijevanje porijekla čovjeka

"Imamo jako dugu biološku povijest, znatno dulju nego što se ranije mislilo", rekao je Hershkovitz. "Evouirali smo kroz interakciju s drugim grupama hominina. Iz Afrike smo izašli već prije 250.000 godina. Hominini iz špilja u Qafzehu i Es Skhulu u Izraelu nisu najraniji moderni ljudi koji su izašli iz Afrike kao što se do sada mislilo. U stvari, oni uopće nisu migranti, već potomci ljudi iz Misliye." Otkriće modernih ljudi izvan Afrike ranije nego što se do sada mislilo ima i druge implikacije u vezi evolucije. To znači da su postojale ranije prilike za kulturne i biološke interakcije s dlokalnim vrstama koje nisu bile moderni ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Misliya je stvarno promijenila našu percepciju evolucije modernih ljudi", kaže Gerhard Weber, suautor studije i profesor na odsjeku za antropologiju Sveučilišta u Beču. "Ova evolucije izgleda nije tako ravnomjerna ni jednostavna kako smo do dsada mislili. Misliya je jako moderna. Ovo ne bi bilo iznenađujuće da je bilo prije 10.000 godina, ili 40.000 godina, ali starost je 180 do 190.000 godina", rekao je Weber, i dodao "Sada je moguće i da su drugi moderni ljudi, stariji od onih ih Misliye, napustili Afriku. Ne bih se iznenadio da netko sad pronađe ostatke modernih ljudi u Euroaziji stare 220.000 godina."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo