No jeste li znali da su ljudi odgovorni i za eksplozivno novo ubrzanje procesa evolucije. Promjene koje činimo Zemlji toliko su duboke da djelujemo i na evolucijski put brojnih vrsta, piše Science Alert.
Evoluiraju kako bi prilagodili ljudima
Zagađivanje, urbanizacija, raskrčavanje zemlje, fragmentacija nastambi, globalna promjena klime, prevelik lov/ribolov, invazija egzotičnih vrsta, pripitomljavanje, stvaranje novih i uništavanje starih bolesti, samo su neke od ljudskih radnji, a mnoge od njih utječu na evoluciju.
Novo istraživanje Marine Albert i njenog tima objavljeno u PNAS-u, kao i serija članaka objavljenih u Philosophical Transactions of the Royal Society B ne ostavljaju mjesta sumnji kako su ljudi odgovorni za nove, ubrzane evolucijske promjene.
Nekoliko primjera:
Dobro je znano kako komercijalni izlov riba jako utječe na vrste divljih riba. Kako se uglavnom love veći primjerci, neke su vrste riba počele biti sve manje, a sve više ih postaje spolno zrelo u mlađoj dobi, dok su male veličine.
U urbanim područjima, gdje je ljudski utjecaj najočitiji, brojne biljke i životinje evoluiraju kako bi odgovorile na čovjekovu transformaciju okoliša. Tako ptice mijenjaju boju perja, ribe postaju otpornije na zagađenu vodu, a korov i trava koji rastu na popločanim površinama više ne raspršuju svoje sjemenje.
No otpornost na antibiotike jedan je od najčišćih primjera koje imamo o evoluciji na djelu kada govorimo o suvremenim vrstama. Očito se radi o lošem razvoju situacije po ljudsko zdravlje, te posebno škodi našim pokušajima da kontroliramo zarazne bolesti.
A što je s ljudima?
Možda najviše iznenađuje to što će sve ove promjene najvjerojatnije utjecati i na našu evoluciju.
Mi još uvijek evoluiramo, a što utječe na druge vrste utječe i na nas, tako da ne možemo pobjeći velikim promjenama u okolišu koje se trenutno događaju.
Naprimjer, razvoj poljoprivrede prije 10.000 i 5.000 godina dogodio se odvojeno na barem devet različitih mjesta na Zemlji, te je u većini slučajeva povezan s velikim promjena u okolišu i društvu.
Doveo je do velikih migracija ljudi, brzom širenju i homogenizaciji jezika i kultura, kao i velikih promjena u tehnologiji. Dogodila se i velika promjena u prehrani, uključujući smanjenje raznolikosti. Došlo je dramatičnog porasta stanovništva koji još uvijek traje.
Posljedica toga bila je i velika epidemiološka tranzicija, kada su se po prvi put pojavile i brojne sadašnje 'klasične' zarazne bolesti, kao rezultat nesanitarnih uvijeta, prisustva pripitomljenih životinja i napasnika koje privlaće ljudske nastambe. Sve to je dramatično povečalo broj i vrste patogena.
Posljedice tih promjena osjećaju se i danas, kada preko 86% trenutačno postojećih bolesti prouzrokuju geni Europljana i Afrikanaca koji su nastali kao rezultat promjena nastalih nakon predpovjesnog prijelaza na poljoprivredu.
Stoga moramo početi misliti na budućnost, kako nam se posljedice ljudskog utjecaja na Zemlju ne bi vratile i proganjale nas u budućnosti.